HIC https://made-in-croatia.com.hr/hr/proizvodi/drzavna-i-druga-obiljezja-drzavna-obiljezja-213
vijesti-EU
zlatnici i srebrnjaci




24. rujna 2021.
ODSTUPILA JE SVOJEVOLJNO S KANCELARSKOG MJESTA
Angela Merkel najmočnija žena među političarima odlazi iz politike

Angela Merkel

Dok su autoritarni populisti bili u uzletu u Europi i SAD-u, zvali su je predvodnicom slobodnog svijeta. Njemačka kancelarka Angela Merkel uskoro završava povijesnih 16 godina na vlasti s neizvjesnim nasljeđem u zemlji i inozemstvu.

Merkel je toliko dugo na funkciji da je prozvana “vječnom kancelarkom”. I toliko je popularna da bi vjerojatno osvojila rekordni peti mandat da ga želi.

Umjesto toga, 67-godišnja Merkel će predati palicu kao prva njemačka kancelarka koja je odstupila s vlasti po vlastitom izboru, s cijelom generacijom glasača koji nikada nisu nikoga drugog doživjeli na vlasti.

Njene pristalice kažu da je pružala stabilno, pragmatično vodstvo u brojim krizama kao umjerena osoba sa sposobnošću okupljanja i ujedinjenja.

Kritičari joj, pak, spočitavaju stihijsko vođenje koje je temeljila na najširem mogućem konsenzusu te tvrde je Angeli Merkel nedostajalo odvažne vizije da Europu i njezino najveće gospodarstvo pripremi za naredna desetljeća.

Ono što je sigurno je da iza sebe ostavlja rascjepkanu političku scenu, djelomično i zato jer kandidat njezine stranke Armin Lachet ne uspijeva izaći iz njezine sjene i isprofilirati se kao lider.

Njegov socijaldemokratski suparnik, ministar financija Olaf Scholz, uspješnije predstavlja kao kandidat kontinuiteta, smatra AFP.

Učini pravu stvar

Smirena i sabrana, Merkel je posljednjih godina mnogima služila kao dobrodošla protuteža velikim, drskim ljudima svjetske politike od Donalda Trumpa do Vladimira Putina.

Anketa istraživačkog centra Pew pokazala je krajem prošle godine da većina u zapadnim zemalja ima “povjerenje u Merkel da će učiniti pravu stvar kada su u pitanju globalno važne stvari”.

Međutim, posljednje dane zadnjeg mandata obilježilo je ono što je Merkel nazvala “gorkim, dramatičnim i užasnim” povratkom talibana na vlast u Afganistanu, debaklom za koji dijeli krivnju.

Doktorica kvantne kemije, odrasla iza željezne zavjese, Merkel je slušala svoje birače i bila im jamac stabilnosti.

Njezine promjene u politici odražavale su želje njemačke većine, među kojima je postupno ukidanje nuklearne energije nakon katastrofe u Fukushimi 2011. godine. U tabor nekad jako konzervativnog CDU-a privukla je široku novu koaliciju žena i urbanih glasača.

Kraljica štednje

Prije pandemije koronavirusa činilo se da će njezin najhrabriji potez, držanje otvorenih njemačkih granica 2015. za više od milijun tražitelja azila, odrediti njeno naslijeđe.

I dok su mnogi Nijemci pozdravili njezin poklič “Mi to možemo”, ovaj potez ohrabrio je i protuimigrantsku stranku Alternativu za Njemačku (AfD), kojom je prvi put nakon Drugog svjetskog rata kranja desnica ušla u parlament.

U isto vrijeme, čelnici poput mađarskog Viktora Orbana optužili su je za “moralni imperijalizam”.

Šest godina kasnije, požalila se Merkel ovaj mjesec, čini se da Europska unija nije ništa bliža jedinstvenoj politici o migraciji.

Žena koja je nekad bila poznata kao “klimatska kancelarka” zbog zagovaranja obnovljivih izvora energije također se suočava s masovnim pokretom mladih aktivista koji tvrde da se nije uspjela uhvatiti u koštac s klimatskom krizom i da čak ni Njemačka nije ispunila svoje obveze smanjenja emisija štetnih plinova..

Bila je vodeća europska državnica tijekom krize u eurozoni kad je Berlin zagovarao hitno smanjenje potrošnje u zamjenu za međunarodne zajmove kao pomoć zaduženim zemljama.

Ljutiti prosvjednici nazvali su je europskom “kraljicom stroge štednje” i prikazivali je u nacističkoj odjeći, ali su je pristaše branile i tvrdile da štiti eurozonu.


Od Kohlove djevojčice do mame 





Merkel je najdugovječnija čelnica u EU i G7. Počela je kancelarski mandat 2005. u vrijeme Georgea W. Busha, Tonyja Blaira i Jacquesa Chiraca.

Rođena je kao Angela Dorothea Kasner 17. srpnja 1954., kći luteranskog svećenika i učiteljice.

U školi se isticala u ruskom jeziku i u matematici. S Vladimirom Putinom, koji je 1989. u vrijeme
pada Berlinskog zida bio časnik KGB-a u Dresdenu, razgovarala je na ruskom.

S prvim suprugom se vjenčala 1977. i razvela nakon pet godina, ali je zadržala njegovo prezime.

Nakon pada Berlinskog zida, tada mlada kemičarka pridružila se prodemokratskoj skupini koja će se potom spojiti s Kohlovim demokršćanima.

Protestantkinja s istoka koju je Kohl zvao “svojom djevojčicom” postat će kasnije čelnica stranke kojom su dominirali katolici sa zapada.

Kad je došla na vlast stranački suparnici su je zajedljivo i iza leđa zvali “Mutti”, no ona je vješto i pametno, a neki tvrde i nemilosrdno, eliminirala svoje protivnike.

Iako se njezino ime našlo na listama želja za ključne pozicije u EU-u ili Ujedinjenim narodima, Merkel je rekla da će potpuno napustiti politiku.

Upitana čemu se najviše raduje u mirovini, odgovorila je: “To što neću morati stalno donositi odluke”.(HINA)

Hrvatski šah, set


U Europi nagađaju tko bi mogao biti Merkelin nasljednik/ca

Hoće li Europi biti lako s novom kancelarkom ili kancelarom? U Parizu, Varšavi i Bruxellesu nagađaju tko bi mogao biti sljedeći sugovornik u Berlinu. Za sada nema službenih izjava sadašnjih šefova vlada u EU-u, ali postoji mnogo, ponekad divljih špekulacija think-thank-centara, iniciranih i dobro obaviještenih o tome tko bi bio prikladniji za kancelara jedne ili druge zemlje: za nasljednika Angele Merkel dosadašnji ministar financija Olaf Scholz (SPD) ili favorit Angele Merkel Armin Laschet (CDU) ili čak prilično anti-Merkel-kandidatkinja Annalena Baerbock (Zeleni), koja prije nema šanse.

Europska politika nije igrala nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji niti u prilično jadnim televizijskim sučeljavanjima. Ono što njih troje planiraju učiniti dolaskom na vlast ostaje nejasno za EU, prenosi dw.com.


Francuska

Emmanuel Macron (Francuska) se može veseliti. Do trenutka kad novi kancelar u Njemačkoj uspostavi koaliciju, francuski će predsjednik nesumnjivo biti najmoćniji političar u EU-u. On će postati predsjedatelj Vijeća u prvoj polovici 2022. godine, a zatim će se boriti za svoj ponovni izbor u travnju 2022. Buduća bivša kancelarka Angela Merkel je Macrona prilično ostavila kao ribu na suhom kada je riječ o njegovim velikim europskim vizijama.

Proširenje institucija i labava fiskalna politika nisu se mogli napraviti s njom. Tek u senzacionalnom zaokretu prema zajedničkim dugovima EU-a za obnovu nakon korona-krize, dva su tako različita lika djelovala ruku pod ruku. S Olafom Scholzom moglo bi biti malo teže trošiti zajednički novac. Uostalom Scholz se ponosi time što je pravi izumitelj fonda za obnovu zasnovanog na zaduživanju. Scholz također dijeli Macronovu ideju o nužnom europskom "suverenitetu" u obrani, industrijskoj politici ili zaštiti klime.

Ali to čini i Armin Laschet. Kao i Scholz, kandidat CDU-a posjetio je Elizejsku palaču tijekom predizborne kampanje i hvalio se kao da je mješavina Macrona i Merkel. Kao čovjeku iz Aachena na krajnjem zapadu Njemačke, Pariz mu je bliži od Berlina. Francuski ministar za Europu Clement Beaune u utorak je zapisao trajno važeće načelo za francusko-njemačku lokomotivu u EU-u: "U Europi nikada niste jaki sami. Ne možemo bez Njemačke, Njemačka ne može bez nas." Drugim riječima, bez obzira tko postane kancelar, Pariz i Berlin će raditi zajedno. Usput, kandidatkinja Baerbock nije imala želju otputovati u Pariz. "Elizejska palača nije mjesto za izborne kampanje", rekla je ona. Postoje glasine da ona uopće nije ni pozvana.

Poljska

Mateusz Morawiecki (Poljska) vjerojatno će biti iznerviran što se era Merkel bliži kraju i što bi sada jači vjetar u smislu vladavine prava i vrijednosti mogao puhati iz Berlina na istok. Poljski premijer nacionalno-konzervativnog PiS-a u stalnom je sporu s Europskom komisijom i Europskim sudom jer su reforme pravosuđa u Poljskoj u suprotnosti s europskim zakonima. Bivši savjetnik Morawieckog, filozof i lobist Tomasz Krawczyk, rekao je za DW da će sada stvari biti teže za Varšavu jer će nova vlada u Berlinu, bez obzira o kome se radilo, pokazati manje obzira. Merkel je bila "žena koja razumije Poljake" s uravnoteženim umom. Komisija Europske unije uskoro će imati težeg saveznika u Berlinu, kaže Krawczyk. Kandidat CDU-a Armin Laschet posjetio je Poljsku tijekom izborne kampanje i promrmljao nešto nespecifično o "praktičnim rješenjima" u sporu oko vladavine prava.

Zelena Annalena Baerbock zasigurno bi podržala težak put svojih zelenih kolega u Europskom parlamentu protiv politika koje su u Poljskoj sve više protiv LGBTQ-osoba. No, Baerbock bi bila idealna za PiS na jednom drugom polju. Ona je protiv njemačko-ruskog plinovoda Sjeverni tok 2, koji je Poljska strogo odbila. Laschet ga želi staviti u funkciju. Scholz govori o "završetku gradnje, ali zapravo nam to nije neizostavno potrebno".

Očekivanja šestorke

Socijaldemokratski čelnici vlada od Švedske, Finske, Danske do Malte, Španjolske i Portugala bili bi veseli kada bi Olaf Scholz nakon 16 godina promijenio Njemačku u crvenu. To bi bio veliki poticaj za europske "socijaliste", koji su u posljednjih deset godina bili jako iscrpljeni i polako se ponovno uzdižu. Nasuprot tome, bilo bi jednako žalosno za osam konzervativnih šefova vlada da najvećom državom u EU-u više ne upravlja kršćansko-demokratski političar ili političarka.

Običan čovjek

A što je s europskim građanima? Prema istraživanju istraživačkog centra "Europsko vijeće za vanjske odnose", većina ispitanih Europljana voljela je svoju menadžericu za krize u EU-u Angelu Merkel jer se zalagala za pouzdanost. S novom vladom ispitanici također očekuju pouzdanost i suzdržanu financijsku politiku od Njemačke. Sve u svemu, Europljani vide da se njemačko "zlatno doba" okončava.

Stručnjak

Kako misle u Bruxellesu? Njemačka ostaje najveća, ekonomski najučinkovitija i najutjecajnija država članica, bez obzira na to tko sjedi u kancelarskom uredu. U razgovoru za DW Janis Emmanouilidis, direktor think-tanka "Centar za europsku politiku", smatra da neće doći do velikog dramatičnog zastoja u njemačkoj europskoj politici. "Bilo bi lijepo da postoji ideja u kojem smjeru bi se EU trebao kretati. Orijentacija bi bila poželjna. Nažalost, nisam baš siguran da će to doći od nove vlade u Berlinu." Njemački dužnosnici EU-a pragmatični su i opušteni. Prije svega, rad se nastavlja normalno, bez obzira na to tko pobijedio na izborima. Velike odluke bit će odgođene dok se novi ljudi ne uigraju, a onda ćemo vidjeti. (dw.com)

 


hr.N1/ dw.com/ HIC.hr

foto:arhiv

 
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre