HIC grbovi-500-100































zastave-stalci-koplja


zastava na stalku


30.svibnja 2021.
DRŽAVNI PRAZNIK
Hrvatska slavi Dan državnosti, premijer Plenković uputio čestitku

hrvatska zastava


Hrvatska slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Još prošle godine Dan državnosi se slavio 22.lipnja jer mu je datum promijenila vlada Ivice Račana (SDP)
a odlukom Plenkovićeve (HDZ) vlade vraćen je datum obilježavanja na 30.svibnja.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uz izaslanstvo Hrvatskoga sabora i predsjednik Vlade Andrej Plenković polažili su vijence na Oltaru domovine na Medvedgradu u povodu obilježavanja Dana državnosti.


Čestitka premijera Plenkovića

Premijer Andrej Plenković čestitao je u nedjelju građanima Dan državnosti, istaknuvši veliko značenje konstituiranja prvog višestranačkog Sabora na današnji dan, a za predstojeće razdoblje izdvojio važnost gospodarskog oporavka i obnove potresom pogođenih područja.

" Dan državnosti ima veliko značenje za sve nas jer je konstituiranjem prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, na današnji dan 1990. godine, rođena demokratska hrvatska država", istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković u čestitki i svim sugrađanima u domovini i inozemstvu u povodu Dana državnosti .

U čestitki se podsjeća da je na današnji dan, prije 31 godinu, nakon stoljetne borbe za vlastitom državom, obnovljena suverenost hrvatskog naroda koji od tada demokratskim putem upravlja svojom sudbinom.

Premijer smatra da, unatoč svim tim teškim okolnostima Domovinskog rata, nedavne pandemije koronavirusa i potresa, Hrvatska može biti ponosna na svoja postignuća u protekla tri desetljeća neovisnosti.

"Uspostavili smo institucije demokratske države, osigurali međunarodno priznanje, ustrojili respektabilne oružane snage, obranili i oslobodili svoju domovinu, obnovili ratom razrušena područja te izgradili modernu državu koja je članica NATO-a i Europske unije, kojom smo već i predsjedali. Obnovili smo gospodarstvo i ostvarili brojna ulaganja u modernizaciju infrastrukture", poručio je premijer.

U razdoblju pred nama, kao prioritet izdvojio je osiguranje što bržeg gospodarskog oporavka i razvoja
nakon krize te obnovu potresom pogođenih područja.

"Usmjereni smo na provedbu niza nužnih reformi i investicija koje će poboljšati kvalitetu života svih
naših građana, dodatno modernizirati naše gospodarstvo te ga učiniti konkurentnijim i otpornijim na buduće krize. U tu svrhu, na najbolji ćemo način iskoristiti više od 24 milijarde eura europskih sredstava za koje smo se izborili. Nastavit ćemo graditi zemlju razvijene demokracije i solidarnosti, tolerantnog ozračja i društvene odgovornosti", poručio je Plenković.

Istaknuo je da smo danas na dobrom putu da u idućim godinama pristupimo schengenskom prostoru i europodručju, što će produbiti našu integraciju u Europskoj uniji, povećati sigurnost naših granica i osnažiti naše gospodarstvo.

Osvrnuvši se na konstituiranje prvog višestranačkog demokratskog hrvatskog Sabora prije 31 godinu, premijer je naveo da je to bilo prijelomno vrijeme u našoj povijesti kada smo kao narod pokazali jedinstvo, zajedništvo i hrabrost, pod vizionarskim vodstvom predsjednika Franje Tuđmana. No za razliku od mnogih srednjoeuropskih naroda koji su se mirnim putem oslobodili komunističkog režima, hrvatski je narod ubrzo bio prisiljen braniti svoju obnovljenu slobodu od velikosrpske agresije.

Stoga je i današnji Dan državnosti prilika da se s posebnim poštovanjem i trajnom zahvalnošću prisjetimo svih hrvatskih branitelja koji su stali u obranu Hrvatske, istaknuo je premijer.



Dan državnosti Republike Hrvatske obilježen je i na granici Sjedinjenih Država i Kanade

Glasoviti slapovi Niagare noćas su u dva navrata po 15 minuta (po hrvatskom vremenu u 3h i 4h ujutro) bili osvijetljeni u bojama hrvatske zastave, na američkoj i kanadskoj strani.

Događaj su na američkoj strani Niagare pratili naši diplomati u SAD-u. Kanadska je strana zbog pandemije još uvijek zatvorena za javnost.

O Hrvatskom državnom saboru

Konstituiranje novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske, obavljeno je "u izuzetno svečanom ozračju", zapisao je povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru.

Sabornica je tog 30. svibnja bila pretijesna za sve zastupnike i goste, u radnom dijelu sjednice najprije
je izabrana Komisija za izbor i imenovanja, na čelu sa Ivanom Milasom, na čiji je prijedlog izabrano vodstvo prvog višestranačkog parlamenta.

Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. On se obratio nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest "Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice".

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz 90. radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih
sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav".

Hrvatska drugu godinu zaredom Dan državnosti proslavlja 30. svibnja. Prije dvije godine taj je datum
bio Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni blagdan i neradni dan.

Naime, HDZ-a većina u Saboru pretprošle godine, kod uređivanja novog kalendara blagdana, vratila je Dan državnosti na 30. svibnja, kako je to bilo i 90-ih godina.

Ovo su državni blagdani i neradni dani: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja,
6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i
Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

KAKAO JE SDP PROMIJENIO DATUM PRAZNIKA

Bio je to državotvorni blagdan koji je najviše zaživio u hrvatskom narodu, a upravo ga je zbog toga SDP dolaskom na vlast i ukinuo, uz brojne druge državotvorne simbole kao Oltar domovine na Medvedgradu, počasna hrvatska garda pred Saborom, preimenovanja Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor itd.

Time je došlo do početka bitnog narušavanja proslave obilježavanja hrvatske državotvornosti i Domovinskog rata koje se tek posljednjih godina, blagdanima koje je narod „sam iznjedrio iz
sebe“ kao što je proslava Oluje koju je narod inicirao u Čavoglavama i Kolone sjećanja u
Vukovaru, vratila u javnost. Dijeljenje prvotnog Dana državnosti na dva praznika: Dan državnosti i Dan neovisnosti značilo je unošenje zabune među narod kojemu više nije bilo jasno što koji praznik predstavlja.

Hrvatska slavi Dan državnosti, praznik koji obilježava dan kada je donesena ustavna odluka o samostalnosti. Odluku je Sabor donio 25. lipnja 1990., nakon referenduma na kojem se većina
građana izjasnila protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji. Ubrzo je počeo Domovinski rat u kojem su najveću žrtvu za slobodu i samostalnost Hrvatske podnijeli branitelji. 

Rat i povijesne odluke

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka
demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska
stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Sabor iz ’90 radio je nešto duže od dvije godine, u kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.

Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima,
prvi saziv donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i "božićni Ustav".

HIC.hr
foto: arhiv






Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre