HIC grbovi-500-100
vijesti-politika
HRVATSKI ŠAH

Hrvatski šah, set

zastave-stalci-koplja

zastava na stalku


08.listopada 2021.
30.OBLJETNICA
Dan je Hrvatskoga sabora

zgrada Hrvatskoga sabora

Hrvatski sabor obilježava svoj Dan, spominjući se 8. listopada 1991. godine kada je prvi saborski saziv jednoglasno donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Ovaj se dan do 2019.godine obilježavao kao Dan neovisnosti i bio je državni blagdan, sada je spomendan.

Danas je u sabornici svečano, svečanoj sjedici su nazočila petorica bivših predsjednika Sabora Vladimir Šeks, sudionik povijesne sjednice, Luka Bebić, Josip Leko, Željko Reiner i Božo Petrov, predsjednik i potpredsjednik Vlade iz vremena donošenja povijesne Odluke Franjo Gregurić i Mate Granić.
N
azočni su bil i bivši premijeri Zlatko Mateša, Jadranka Kosor i Tihomir Orešković, bivši predsjednici Ivo Josipović i Stjepan Mesić, jedini koji je obnašao dužnosti predsjednika Sabora, Vlade i države. 
U Sabornici su bili i premijer Andrej Plenković sa članovima Vlade, izaslanica predsjednika Republike Melita Mulić, predsjednik Ustavnog suda, potpredsjednica EK Dubravka Šuica.

Na povijesnu sjednicu, zbog sigurnosnih razloga održanu u zgradi Ine u Šubićevoj, okupljene je podsjetio kratki tv prilog HRT-a, a iz kojeg je vidljivo da je sjednicom predsjedao i povijesnu Odluku pročitao Vladimir Šeks koji se prisjetio okolnosti koje su dovele do Odluke.
Okupljeni u Sabornici minutom su šutnje odali počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, preminulim predsjednicima Sabora Žarku Domljanu, Vlatku Pavletiću i Borisu Špremu, svim preminulim zastupnicima i svima koji su život dali za Hrvatsku, posebno hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Odana je i počast domovini, himnom Lijepa naša, koju je izvela klapa Sveti Juraj HRM.

Bivši predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks  izjavio je kako bi ta odluka ostala mrtvo slovo na papiru da nije bilo žrtve hrvatskih branitelja i pobjede u Domovinskom ratu. 

- Povijesnu odluku o 8. listopada 1991. o raskidu državnopravne sveze s bivšom SFRJ Sabor je donio jednoglasno, uz punu slogu i suglasnost predstavnika svih političkih stranaka, i lijevih i desnih i centra, naglasio je Šeks. Spomenuo je da jedino nisu bili nazočni zastupnici SDSS-a koji nisu prepoznali trenutak, a zapaženu ulogu imali su i zastupnici SDP-a na čelu s Ivicom Račanom koji je pokazao državničku mudrost i odlučnost, kazao je Šeks.

- Bez obzira na sve kritike, vjerujem da je u ovih 30 godina Sabor ispunio sve svoje ključne zadaće, donio sve važne i velike odluke, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Naglasio je i kako je Sabor kroz povijest uvijek simbolizirao hrvatsku državnost i do moderne države, s više ili manje uspjeha, uvijek branio interese hrvatskog naroda.

U izazovima se, kazao je, može učiti iz 1991 i tadašnjeg zajedništva. Kolege je pozvao da zajednički traže rješenja koja će Hrvatsku učini boljom zemljom, poručivši im: Svi smo mi Hrvatska. Poručio im je da zajednički trebaju voditi računa da svojim postupanjem snaže institucije države, razvijaju kulturu suradnje, pa i kompromisa kad je nužan. Podsjetio ih je da je politika rad za opće dobro i da zastupnici to mogu osigurati kvalitetnim, pravednim, poštenim zakonima.

 

Proglašenje neovisnosti 8.listopada 1991.godine





Povijesna uloga Sabora u stvaranju moderne Hrvatske 

8. listopada 1991., dan nakon što su zrakoplovi JNA raketirali zgradu Banskih dvora na drugoj strani Markova trga u kojoj je bilo državno vodstvo s dr. Franjom Tuđmanom, a srpska se agresija proširila na velik dio Hrvatske, Sabor je odlučio raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ. Tu povijesnu odluku donio je jednoglasno, otvorivši put neovisnoj i samostalnoj državi.

Prethodno, u lipnju iste godine, Sabor je donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, ali je njezino stupanje na snagu odgođeno za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na poticaj Europske zajednice da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem. Po isteku moratorija, 7. listopada u 15,03 sati, zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, pri čemu je jedna osoba poginula, a četiri su ozlijeđene.

Zbog mogućih novih napada na Zagreb, Sabor je svoju povijesnu odluku od 8. listopada donio izvan svoje zgrade na Markovu trgu, u podrum Inine zgrade u Šubićevoj ulici.


Hrvatski Sabor danas

Prvi demokratski višestranački izbori u Republici Hrvatskoj provedeni su 1990. godine.
Prvi saziv Sabora Republike Hrvatske konstituiran je 30. 5. 1990. u Zagrebu nakon prvih višestranačkih izbora održanih u travnju i svibnju. Do 25. 7.1990. nosio je naziv Sabor Socijalističke Republike Hrvatske.
Na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora dr. sc. Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.


Sabor je do 1992. zadržao sustav od prije definirana tri vijeća (Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće ) a 1993. ustanovljen je Županijski dom kao regionalno predstavništvo u kojem je s po tri zastupnika bila predstavljena svaka županija. Na temelju Ustava iz iste godine Sabor ima dva doma: Zastupnički i Županijski.

Sabor do danas mijenja naziv još dva puta: 1997. postaje Hrvatski državni sabor, a 2001. Hrvatski sabor. Ustavnim promjenama 2001. godine ukinut je Županijski dom, a Sabor postaje jednodoman.



Povijest saborovanja OVDJE




hrt /HIC.HR
foto:


Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre