NOVA STRANICA U AUSTRIJSKOJ POLITICKOJ BUDUCNOSTI

Sto donose austrijski izbori Gradiscanskim Hrvatima?

Prema izbornom rezultatu Austrijanci nisu toliko glasovali za Haidera, koliko su glasovali protiv ponovne koalicijske vlade na “stari nacin”

Izborna pobjeda Slobodarske stranke i Joerga Haidera dala je povod za reakcije u inozemstvu, koje govore o “dolasku fasista” i skretanju Austrije udesno. Razlog tome je Haider koji se, iako je vec vise puta prozivan, jos uvijek nije jasno (i javno) distancirao od svakog isticanja rasizma, antisemitizma, umanjivanja strahota nacionalsocijalizma ili mrznje prema strancima  

Pise: Snjezana Herek

          Era austrijske “velike koalicije” “crvenih” i “crnih” je zavrsena. Tako se i ocekivalo, nakon zamora i dosade koji su zavladali u politickom zivotu Austrije.
          Nakon 13 godina vladanja socijaldemokrata (SPO) kao vodece sile i “narodnjaka” tj. Narodne stranke - kao mladjeg i manjeg partnera Austrijom, na austrijskoj politickoj sceni dosle je od pravog politickog potresa - i do novog odnosa snaga. Izbori za austrijski Parlament koji su odrzani 3. listopada ove godine najtezi su udarac socijaldemokratima saveznog kancelara Viktora Klime, koji su gotovo neprekidno od 1945. godine vladali Austrijom.
          Naime, visoki postotak biraca (26,9 posto) koji su glasovali za populisticku Slobodarsku stranku (FPO) karizmaticnog Joerga Haidera i sasvim jasan debakl austrijskih socijaldemokrata (33,2 posto), osobito u danasnjim tradicionalnim centrima “crvene” moci (radnicke cetvrti velikih austrijskih gradova od Beca do Linza i industrijska podrucja Stajerske i Salzburga) doveli su Austriju u poziciju da o novim (ne)prilikama nece razmisljati samo njeni gradjani i austrijski politicki vrh, vec i cjelokupna Europa.
          Haiderovi “slobodnjaci” u velikom su stilu “preoteli” glasove sad vec bivsih socijaldemokrata i osvojili pravo na ulogu u sljedecoj vladi, nakon sto su izborni rezultati pokazali da su zauzeli drugo mjesto iza vladajucih socijaldemokrata. Na trecem mjestu, s razmakom od samo 451 glasova biraca (26,9 posto) i brojem mandata jednakom onome desnicarskome Slobodarske stranke, nasla se je Narodna stranka ministra vanjskih poslova, Wolfganga Schuessela, koja je nakon odluke da prijedje u oporbu zapravo blokirala formiranje nove vlade i riskira ponovo odrzavanje izbora.
          Izborni rezultati u austrijskoj pokrajini Gradiscu, gdje vec gotovo 5 stoljeca obitavaju pripadnici najvece austrijske narodne manjine - Gradiscanski Hrvati - svakako zasluzuje paznju, jer su izbori za savezni Parlament postali upozoravajuci znak Haideru i njegovoj stranci.
Naime, vladajuci socijaldemokrati i “narodnjaci” dobili su u Gradiscu natprosjecno mnogo glasova i sada drze 49 posto, odnosno 30 posto glasova biraca.
          Prenesu li se rezultati iz Gradisca na austrijsku saveznu razinu, onda je evidentno da Gradisce i Gradiscanski Hrvati ne zele daljnje jacanje Haiderove stranke, koja bi na duzi rok mogla uzdrmati temelje austrijskog politickog sustava. Gradisce, u tom smislu, je dobar pokazatelj za vladajuce austrijske strukture da tamo gdje nema “proletarijata” (kao primjerice u velikim selima na sjeveru Gradisca), nema ni “preotimanja” glasova socijaldemokrata od strane Haiderovih “slobodnjaka”.
          Slicno je i s krscanskim demokratima koji drze oko 30 posto glasova biraca i ne mogu ocekivati daljnje jacanje Narodne stranke, s obzirom na cinjenicu da u tradicionalno “crvenom” Gradiscu nema dovoljno pripadnika gradskog i gradjansko - liberalnog sloja.

Haider - populist ili opasni ksenofob?
          Sto se Joerga Haidera tice buducnost ce pokazati koliko je najnoviji uzlet koruskog zemaljskog poglavara, kojeg neki Austrijanci smatraju “opasnim” desnim ekstremistom, a drugi spasiteljem demokratskog poretka - doista korak naprijed ili natrag. No, do tada ne treba sjediti prekrizenih ruku, pitajuci se hoce li dramatican napredak Haiderove Slobodarske stranke - ciji su nacionalisticki pozivi i ksenofobicna politika potakli usporedbe s nacistima i drugim fasistickim pokretima - oznaciti najvecu prekretnicu ne samo za jednu stranku krajnje desnice u Austriji, nego i Zapadne Europe, poslije Drugog svjetskog rata.
          Naprotiv, treba “budno” pratiti kako ce Haider, koji nije svemoguc, rijesiti goruce probleme i vratiti velikom broju Austrijanaca predizborno obecani osjecaj sigurnosti i otkloniti strah pred buducnoscu. Dobro je da je tako, da bi se na vrijeme upozorilo na opasnosti Haiderove politike olakog davanja (p)raznih obecanja, koja bi ga mogla skupo stajati. Jer prema izbornom rezultatu Austrijanci nisu toliko glasovali za Haidera, koliko su glasovali protiv ponovne koalicijske vlade na “stari nacin”. Ipak, Haider pripisuje uspjeh svoje stranke sve vecem razocaranju austrijskih glasaca procesom bezdusne globalizacije, koja izaziva strah - i pritjecanjem (ne)legalnih doseljenika koje on sve cesce i glasnije okrivljuje za sve rasireniji kriminal, raspacavanje droge i prostituciju.
          Na tom strahu, politicar populist poput Haidera, neubicajeno radikalnom desnicarskom retorikom dobiva bodove. No, kolika je stvarna snaga tog politicara - zasada ostaje nepoznanica.

Zbog Haidera Austrija na optuzenickoj klupi
          Izborna pobjeda Slobodarske stranke i Joerga Haidera dala je povod za reakcije u inozemstvu, koje govore o “dolasku fasista” i skretanju Austrije udesno. Razlog tome je Haider koji se, iako je vec vise puta prozivan, jos uvijek nije jasno (i javno) distancirao od svakog isticanja rasizma, antisemitizma, umanjivanja strahota nacionalsocijalizma ili mrznje prema strancima - bili oni prikriveni ili otvoreni. Ako zeli izbjeci izolaciju svoje zemlje, kakva je vec poznata iz razdoblja prije 17 godina kada je Kurt Waldheim bio predsjednik drzave, Haider bi se morao distancirati barem od njegovih pohvala zdrave politike zaposljavanja Treceg Reicha, protumacene kao odobravanje nacistickih odlika ropskog rada, a zbog cega je 1991. godine bio prisiljen dati ostavku na mjesto zemaljskog poglavara Koruske. S obzirom na reakcije na medjunarodnoj sceni, udje li Haider u vladu, Austrija moze racunati s velikim gospodarskim gubitcima i bitno narusenim politickim i financijskim odnosima.

Sastav nove vlade - odgovornost koja obvezuje
          Buduci Socijaldemokratska stranka ima 65 zastupnickih mjesta u Parlamentu, a Slobodarska i Narodna stranka po 52, bez “narodnjaka” socijaldemokrati Viktora Klime nece uspjeti sloziti parlamentarnu vecinu, jer su vec unaprijed odbili mogucnost koaliranja s Haidenovim desnicarima. Ne uspije li sastaviti novu koaliciju, kancelar Klima dao je naslutiti da ce radije biti na celu manjinske vlade, nego se odluciti, na prijevremene izbore. Premda izgled buduce austrijske vlade ostaje jos najmanje dva do cetiri mjeseca velika nepoznanica, cini se da Narodna stranka moze, mogucim izborom SPO-a ili FPO-a za koalicijskog partnera, odigrati presudnu ulogu u formiranju vlade.
          Stoga je Haider izrazio spremnost za sudjelovanje u vladi i istaknuo kako ne iskljucuje koaliciju s bilo kojom strankom koja je s njim spremna pregovarati.

Odnos prema Hrvatskoj i Hrvatima u Austriji
          Sto bi nova konstelacija snaga na austrijskoj politickoj sceni i nova austrijska vlade mogla donijeti novoga glede politickih odnosa prema Hrvatskoj, te glede Hrvata - suvremenih doseljenika - koji kao stranci zive i rade u Austriji zasada ostaje velika nepoznanica.
          Iako se u vanjskoj politici nagovjescuje kontinuitet, poznavatelji austrijskih prilika upozoravaju da ce promjena svakako biti, premda se o njihovoj kvaliteti zasada moze samo nagadjati. Jasno je da, udje li Haider u vladu, njegov program poput onog o nesirenju EU-a na Istok, odnosno stavljanje veta protiv clanstva Hrvatske u Europskoj uniji - ne zatvori li se NE Krsko - ne moze u Hrvatskoj biti prihvacen na najbolji nacin, ali se ipak s optimizmom ocekuje nastavak inace povijesno ukorijenjenih odnosa. Ono sto se vec sada sa sigurnoscu moze tvrditi, bez obzira na buduci sastav vlade, je da ce Austrija i dalje gospodarski podrzavati Hrvatsku. Ne zato jer je voli, nego zato jer je treba tj. zbog njena trzista.
          Bilo kako bilo, posve je jasno kako izborni rezultat upozorava da austrijska politicka scena nije tako jednostavna kako se na prvi pogled cini, te da je jos slozenijom cini najnovije dogadjanje naroda koje Austrijanci nazivaju “spremnoscu na promjene”. Pojavljivanjem ne samo novih snaga, novoga politickog stila, nego i novog tipa biraca, koji je neopterecen i brzo mijenja svoje opredjeljenje, pocinje novo razdoblje austrijske politike. Ono je svakako prekretnica, ne samo zato sto ce Austriju, trecu po bogatstvu u EU i jednu od zemalja s najvecim stazom u EU-u, uvesti u novo tisucljece, vec i zato sto ce okrenuti novu stranicu u austrijskoj politickoj buducnosti.
Na kraju je zanimljivo zamijetiti da politicki potres u Austriji ima opceeuropsku dimenziju, jer pokazuje da u Europskoj zajednici trenutacno nema govora o najavljivanoj neizbjeznoj “socijaldemokratizaciji” Europe.

Izborni rezultati u Gradiscu

Poredak je sljedeci: 1. Socijaldemokratska stranka (SPO) 42 posto; 2. Narodna stranka 30,7 posto; 3. Slobodarska stranka 21,1 posto; “Zeleni” 3,6 posto!
          Rezultat u opcinama s vecinskim - hrvatskim stanovnistvom 1. Socijaldemokrati 48,6 posto; 2. “Narodnjaci” 29,5 posto; 3. “Slobodnjaci” 15,6 posto; 4. “Zeleni” 3,7 posto.

Hrvati u Austriji, posebice “mali”, obicni radnici, nakon politickog zaokreta u austrijskim drustvu ne nadaju se boljem polozaju, unatoc tome sto se sve parlamentarne stranke (osim Haiderove) razbacuju izjavama o integraciji stranaca (koji vec desetljecima zive u ovoj zemlji) i multikulturalnosti. Uvjerljivi trijumf austrijskih desnicara u tom smislu, nije dobar znak za strance u Austriji. Bit ce stoga zanimljivo vidjeti kako ce izgledati buducnost stranaca, pa tako i Hrvata u Austriji - zemlji koja im ocito okrece ledja.