POVODOM SKORASNJIH HRVATSKIH IZBORA

Utrka za glasovima ide prema zavrsnici

Pise: Andjelko Perincic

          Predsjednik republike najavio je i objavio prvo na sastanku vrha stranke kojoj je na celu, a zatim i sluzbeno, da ce hrvatski parlamentarni izbori biti odrzani 22. prosinca, srijeda, radni dan posljednjeg tjedna prije bozicnih blagdana. Datum je izazvao upite jer je za izborno vrijeme uobicajeno izabrati vikend! Glavna je dvojba objavom datuma sada rijesena, ali su neka vazna predizborna pitanja jos otvorena.
          Vladajuca Hrvatska demokratska zajednica bila je od pocetka priprema ovogodisnjih izbora za glasovanje u bozicno vrijeme, znajuci da ce tada doci, te na rodnoj grudi provesti blagdane, mnogi hrvatski drzavljani, danas u zapadnoj Europi, ili cak u prekomorskim drzavama. Na proslim izborima HDZ je dobio sve mandate dijaspore. Znajuci pak to, oporbene stranke su sada pokusale to sprijeciti negodujuci uime blagdanskog mira i svecanosti koje ne bi smjele biti poremecene nikakvim izborima. Decentno im se u tome prikljucila i mjesna Katolicka crkva. HDZ i predsjednik Tudjman su zato kompromisno pomaknuli izbore dovoljno blizu Bozicu da biraci iz dijaspore stignu na biralista, a formalno ce biti odrzani ipak prije blagdana da bi se udovoljilo Crkvi. Oporba medjutim i dalje smatra da je datum provokativan za predblagdanski mir i spokoj. Odluka o datumu je u svakom slucaju sada vec neopoziva, te ce zastupnicima koji na kraju budu izabrani, donijeti politicki bozicni poklon, jer se konacni rezultati mogu ocekivati bas na Bozic.
          Sabor je ovog tjedna rijesio i dvojbe oko novog sastava bitnog izbornog tijela - Ustavnog suda Hrvatske, koji u izborima redovito ima ulogu izbornog povjerenstva, te nadgleda pripreme i tijek. Suce su ovog puta predlozile stranke iz svojih redova. To stavlja upitnik o njihovoj neovisnosti u drzavnom sustavu koji verbalno priseze da ima demokratsku trodiobu vlasti i neovisno sudstvo. A i same su stranke pokazale upitno ponasanje time sto im je vise stalo do utjecaja na vrhovno pravosudno tijelo u drzavi, nego do nacela o neovisnosti sudstva. I u tome se ne razlikuju oporbene od vladajuce! Izabrani suci najavljuju zamrzavanje ili izlazak iz stranaka kojima pripadaju, ali to ne jamci i odricanje njihova stranackog opredjeljenja.
          Rijesene su i dvojbe oko izbornih jedinica: bit ce ih deset umjesto devet kako je bilo predvidjeno prvobitnim prijedlogom i sada su te teritorijalne cjeline logicnije, a izborna jedinica - iseljena Hrvatska - postaje jedanaesta. No, bas tu stoji podosta upitnika. Naime, u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje bi trebalo biti najvise glasaca za tu jedinicu, ni muslimanski dio vlasti ni stvarna vlast - medjunarodni mirovni posrednici - u posljednje vrijeme nisu krili namjeru pruziti otpor glasovanju hrvatskih drzavljana sa stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini. Zna se da HDZ, najjaca stranka Hrvata u susjednoj drzavi i sestrinska stranka vladajucoj u Hrvatskoj, nije omiljena. Zna se i to da ona ocekuje kako ce - kao i prosli put - na izborima za hrvatski Sabor dobiti najvise glasova u Bosni i Hercegovini. Medjutim, tuzno je da se i ovog puta, s obzirom na prijave i na mogucnost glasovanja u hrvatskim drzavnim predstavnistvima, ocekuje kako ce na biralista izici tek desetak posto od oko tri milijuna pripadnika hrvatske dijaspore.
          Uoci Izbora nije rijeseno ni pitanje Srba. Oni sami postavili su pitanje broja njihovih manjinskih predstavnika, smatrajuci da ih ima vise od ostalih manjina i da zasluzuju vise mandata. Predlazu - neka se vidi koliko ce glasova dobiti jedan zastupnik u Saboru, neka se evidentira koliko ce biti prijavljeno Srba biraca i neka se prosjecni broj biraca za jednog zastupnika izjednaci s brojem biraca Srba, te tako dobije i broj mandata Srba u Saboru. Isto tako pitaju, posebno jedan od njihovih vodja Milorad Pupovac, kako ce glasovati Srbi, formalno drzavljani Hrvatske s putovnicama koje im je u Podunavlju podijelio nekadasnji upravitelj Jacques Klein, a koji su nakon oslobodilackih akcija Oluja i Bljesak pobjegli bas preko Podunavlja u srpski entitet u Bosni i Hercegovini, ili u Jugoslaviju. Pupovac, naime, smatra da su i oni dijaspora. Dva mjeseca prije izbora u Hrvatskoj se, pogotovo u drzavnim tijelima i najjacim strankama, oko obaju “srpskih” pitanja ne govori. Nema pritiska na vlast, a ni potpore tim srpskim zahtjevima cak ni iz medjunarodne zajednice u ime toboznje obrane gradjanskih prava. Ipak, ostaje ozbiljno politicko pitanje Pupovcu: zasto bi Srbi imali dva glasa, dvostruko vise od Hrvata?
          Utrka stranaka za glasove biraca, koja tinja od ljeta, sada dobija razmah i ide prema zavrsnici. Hrvatskoj bi najbolja legitimacija ipak bila ako se razina predizborne galame stranaka ne spusti ispod opasnog minimuma civilizirane demokratske razine.

 «««Povratak na sadrzaj