HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama
HIC-vijesti-gospodarstvo





HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah



zastave-stalci-koplja


zastava na stalku




 

 

15.lipnja 2022.
STATISTIČKI POKAZATELJ
Inflacija u Hrvatskoj premašila rekordnih 12 posto!

novčanik























ilistracija

Inflacija u lipnju 12,1%

Ovo je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u lipnju 12,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 20,3 posto, te hrane i bezalkoholna pića, za 16,9 posto. (poslovni.hr)




Inflacija u svibnju 10,8 %

15.lipnja 2022: Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama hrana i bezalkoholna pića (+3,94 postotna boda), prijevoz (+2,80 postotnih bodova), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,55 postotnih bodova) te odjeća i obuća (+0,52 postotna boda).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u svibnju ove godine porasle su u odnosu na isti mjesec 2021. godine za 10,8 posto, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS), što je nova najviša stopa inflacije otkad DZS vodi podatke.

Inflacija je u svibnju nastavila ubrzavati, a do danas objavljenih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je prošli mjesec, kada je iznosila 9,4 posto. Prije travnja 2022., inflacija je najviša bila u srpnju 2008. godine, kada je iznosila 8,4 posto.

Inače, stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da je gotova ”inflacijska uspavanka”, naime, riječ je o najvišoj stopi u razdoblju makroekonomske stabilnosti u kojem se nalazimo od kraja 1993. godine. Tada je Stabilizacijskim programom oborena mjesečna stopa inflacije koja je, primjerice, u listopadu 1993. iznosila 37,8 posto.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u svibnju bile u prosjeku više za 1,4 posto u odnosu na travanj, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 5,4 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Na godišnjoj razini porasle su gotovo sve kategorije, a najviše cijene prijevoza, za 19 posto. S 15,2 posto rasta slijede hrana i bezalkoholna pića, restorani i hoteli s 12,1 posto, potom kategorija pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 11,7 posto, pa kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 9,2 posto. Nadalje, cijene odjeće i obuće porasle su za 8,9 posto, rekreacije i kulture za 6,6 posto, u kategoriji raznih dobara i usluga za 6,2 posto, dok primjerice alkoholna pića i duhan bilježe rast od 1,4 posto.


Jedini pad cijena na godišnjoj razini bilježe komunikacije, za 0,4 posto.

Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku također porasle cijene prijevoza, za tri posto, zatim hrane i bezalkoholnih pića, za 2,1 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 1,5 posto, rekreacije i kulture za 1,4, a odjeće i obuće te restorana i hotela za po 1,1 posto.

Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, za 3,94 postotna boda, potom u prijevozu, za 2,80 postotnih bodova, te stanovanju, vodi, električnoj energiji, plinu i ostalim gorivima, za 1,55 postotnih bodova.

Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 21,5 posto, što je doprinos porastu od 3,61 postotnog boda, navode iz DZS-a.

 

Marić o inflaciji: Situacija je kompleksna, moramo biti spremni na sve

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić komentirao je nakon sjednice Vlade dvoznamenkastu inflaciju u Hrvatskoj (10,8 posto).

“Nemamo još sve podatke za sve zemlje članice EU, vidimo eurozonu, samo baltičke zemlje i neke stare zemlje imaju dvoznamenkastu inflaciju. Kako smo govorili i prije, iz mjeseca u mjesec, sigurno tijekom prve polovice godine, ćemo vidjeti i pratiti trendove ubrzavanja inflacije. I to se događa, vidimo te trendove. Za dalje, za drugu polovicu godine nije lako predviđati. Vidjeli ste da je ECB reagirao i najavio povećanje referentnih kamatnih stopa i najavio da će gotovo sigurno u rujnu ponovno ići s dizanjem kamatnih stopa. To nam svima dovoljno govori koliko je kompleksna situacija i teško je predviđati trendove”, rekao je Marić.

Na pitanje hoće li država donijeti novi paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima odgovorio je da
sve ovisi o situaciji i mogućnostima, piše N1.

“Ovisno o razvoju situaciju, o mogućnostima koje imamo, uzimajući u obzir tržišne principe, sukladno tome ćemo i dalje donositi određene odluke. Postoji puno inicijativa, svakodnevno stižu razni dopisi, sve uzimamo u obzir, ali moramo gledati širu sliku. Pratimo i što rade druge zemlje. Vidimo da njihovi odgovori nisu jednoznačni. Ja ću večeras za Luksemburg, sastanci su vijeća ministara, sigurno će najveći dio rasprave biti vođen po pitanju inflacije”, odgovorio je Marić.

Rekao je da ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti značajnog rasta kamata na kredite.

Naglasio je da je uz borbu protiv inflacije važno očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva. “Uz opskrbne lance do onoga što nas također jako zanima, a to je razina zaposlenosti, odnosno razina BDP-a. I da ne dolazimo uopće u tu sferu, ja ne volim ni izgovarati te scenarije, ali moramo biti spremni za sve.”(poslovni.hr)





Inflacija u 2021.

19.svibnja 2021: Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u travnju u odnosu na travanj prošle godine stopa inflacije u Hrvatskoj je iznosila 2,1 posto, što je najviša stopa po kojoj rastu cijene u zadnje tri godine.

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić kaže kako je inflacija, dizanje opće razine cijena, je dokazano isključivo samo monetarni fenomen.

- To je situacija u kojoj pretjerana količina nominalnog novca ganja nedovoljnu količinu dobara i usluga koje su proizvedene ili konzumirane u nekoj ekonomiji, objašnjava Grubišić.

Sada vidimo prve posljedice ekspanzivne monetarne politike Europske centralne banke, drži Grubišić.

- To je politika tiskanja novaca, koja dokazano, posebno u bivšim socijalističkim zemljama 1970-ih godina, ne rješava strukturalne probleme, zaključuje Grubišić.

Uvijek imamo košarice dobara kojima mjerimo stopu inflacije, što je vjerojatno statistički točno, ali nije nužno primjenjivo na sve grupe stanovništva, kaže Grubišić.

- Oni koji danas rješavaju stambeno pitanje, njima je jako bitno što će 20-30 posto njihovog budućeg kućnog budžeta odlaziti na otplatu nekakvog kredita za stan ili nekretninu koju su kupili po cijeni 30 ili 40 posto višoj nego što je bila prije 5 godina, objašnjava Grubišić.

Dodaje kako su svi na udar inflacije, da je samo bitno u koju skupinu spadaju.

Ljudi moraju razumjeti da inflacija nije ništa drugo nego oporezivanje bez legislative, kaže.

- Ako je opća stopa inflacije dva posto i u džepu imamo 100 kuna, a možemo kupiti samo 98 kuna realnih vrijednosti dobara i usluga u usporedbi no što smo mogli prošle godine, to je kao da nam je netko naplatio porez od dvije kune, a ništa nam nije dao zauzvrat, kaže ekonomski analitičar.






hrt.hr/HIC.hr
foto:
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre