HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama
vijesti-aktualno


HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku

05.svibnja 2022.

MONETE
Kuna se prvi put pojavila na kovanici u 13.stoljeću

denar iz 13 stoljeca




 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Gotovo da nema građanina koji nije upoznat s blamažom oko krivotvorenog dizajna kune na hrvatskoj kovanici 1EURO. Zapravo ranije odabrani motiv kune je ustvari "ukraden" jer identična već postoji u Škotskoj. Ovih dana predstavljen i usvojen novi dizajn kovance 1 EUR i nadamo se da se slična situacija neće ponoviti.

Istovremeno, u medijima i po društvenim mrežama počela je povijesna špekulacija o tome koliko je kuna uopće hrvatska? Neki slabije upućeni navode kako se kuna s hrvatskim novcem povezuje od 1941. odnosno od vremena NDH, no prava istina je da je ta veza puno starija i seže čak u 13. stoljeće, piše jutarnji.hr

Pakrački srebrnjak iz 13. stoljeća



- Slavonski banovac ili banski denar srebrni je novac kovan u Pakracu, sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca, a na njemu se pojavljuje upravo motiv kune u trku, na lijevo. Spomenuta kovanica danas se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja Grada Pakraca i smatra se jednom od najljepših europskih kovanica - kaže Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca i u šali dodaje da je autor dizajna kune s ove kovanice nepoznat.

Kovnica novca vjerojatno se nalazila u srednjovjekovnoj utvrdi, pakračkom Starom gradu, čiji se ostaci i danas nalaze u samom središtu grada.

Povelja iz 1256. godine



- Prvi put se spominje u jednoj srednjovjekovnoj povelji, točnije povelji u kojoj Bela IV. rješava spor između ostrogonskog nadbiskupa i zagrebačkog biskupa nastao oko prihoda ove kovnice, koja se u povelji naziva camera de Puchruch. Camera je latinski naziv za kovnicu ili čak za centralno novčarsko tijelo cijele ondašnje kraljevine Hrvatske.

Povelja u kojoj se spominje izdana je 1256. godine, što nas navodi na zaključak kako je kovnica u Pakracu vjerojatno djelovala i prije ove godine, ali koliko dugo, još uvijek ne znamo. Znamo da je 1260. godine prebačena u Zagreb, u nepoznatim okolnostima, a ondje su se banovci kovali sve do 1384. godine. Ovaj novac kovao je ban koji je na to imao kraljevsko pravo i bio je autonoman za kraljevinu Slavoniju u vrijeme kada se Hrvatska nalazi u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu - pojašnjava Jelena Hihlik, povjesničarka umjetnosti i kustosica.Dodaje i da je naziv "Slavonski banovac" kovanici dao Ćiro Truhelka, povjesničar koji se najiscrpnije dosad bavio ovom temom. "Slavonski banovac" je srebrna pločica promjera 15 milimetara i prosječne težine 0,93 grama.


"Slavonski banovac" i u okolnim zemljama

Od ostalih kovanica iz tog razdoblja izdvajala ga je izrazita kvaliteta izrade te vrlo visoka čistoća srebra (preko 900/1000 ). Zbog ovih značajki banovac se koristio kao sredstvo plaćanja i u drugim zemljama u našoj okolici pa su ostave ovog novca pronađene u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj čak i u Rumunjskoj.

Izgled banovca prepun je simbolike koja se ni do danas ne može točno protumačiti. Na prednjoj strani nalazi se prikazan lik kune u trku na lijevo, između dvije šesterokrake zvijezde, a Hihlik pretpostavlja da je kuna prikazana na novčiću zbog svog gospodarskog značaja koji je imala u srednjem vijeku.


Krzno kune - platežno sredstvo

- Krzno ove životinjice koja je bila brojna u slavonskim šumama, bilo je dugo platežno sredstvo, a jedan od važnijih poreza u srednjem vijeku naziva se marturina, odnosno kunovina. Uokolo prednje strane novčića smješten je natpis na latinskom jeziku, u početku omeđen jednom, a kasnije s dvije niske bisera, po kojem se slavonski banovci dijele u dvije skupine. Prvu grupu čine serije s natpisom MONETA REGIS P(ro) SCLAVONIA ili kraljevski novac za Slavoniju, a drugu one s natpisom MONETA DVCIS P(ro) SCLAVONIA ili banski novac za Slavoniju. Na naličju se u sredini nalazi patrijarhalni (dvostruki križ) dok se ispod donje prečke križa nalaze dvije okrunjene glave, vjerojatno kraljeva i hercegova. Iznad nje, u ravnini s gornjom prečkom, stajali su zvijezda i polumjesec. U ravnini s donjom prečkom križa, pojavljuju se i sigle odnosno oznake koje nam pobliže govore o tome za vrijeme kojeg bana je novac kovan. Uz denare kovali su se i poludenari (oboli) na kojima se nalazio skraćeni naziv REX SCLAVONIAE ili DVX SCLAVONIAE - temeljito pojašnjava Hihlik.

 

Kovnica - dokaz važnosti Pakraca

Krešimir Vacek, pakrački magistar arheologije naglašava kako je postojanje srednjovjekovne kovnice novca u kojoj se kovala prva hrvatska kuna nepobitan dokaz važnosti Pakraca još od najranije hrvatske povijesti.

- Zbog značaja i ugleda banovca kao jedne od najljepših hrvatskih, ali i europskih kovanica, lik kune bio je inspiracija za ime današnje hrvatske monete koja je tako nazvana 1994. godine. Kuna između dvije rijeke i šesterokrake zvijezde postat će dio grba Slavonije, ali i najstarijeg grba grada Pakraca.

kovanica, slavonski banovac

 






































Slavonski banovac (izložba u muzeju u Pakracu)


Originalni primjerci banovaca pronađenih u Pakracu, čuvali su se nekad u starom pakračkom muzeju koji je djelovao između 1954. i 1969. godine. Nakon njegova zatvaranja pohranjuju se u sefu Općine, a poslije Domovinskog rata gubi im se svaki trag. Nakon ponovnog osnivanja Muzeja grada Pakraca zahvaljujući darovanjima, ali i otkupu, "Slavonski banovci" ponovno se čuvaju u arheološkoj muzejskoj zbirci - zaključuje Vacek, piše Moj portal. (jutarnji.hr)

 



Kuna, hrvatska moneta danas


kovanica 25 kuna

prigodna kovanica - 25 kuna


KUNA, novčana jedinica Republike Hrvatske službeno je uvedena 30.svibnja 1994.godine.


hrvatska kuna

MOTIVI NA PAPIRNIM NOVČANICAMA

10 kuna :
lice novčanice portret Jurja Dobrile (1812. - 1882.), naličje novčanice Arena u Puli, tlocrt gradića Motovuna u Istri
20 kuna: lice novčanice portret Josipa Jelačića (1801. - 1859.), naličje dvorac grofa Eltza u Vukovaru, motiv Vučedolska golubica
50 kuna:
lice novčanice portret Ivana Gundulića (1589. - 1638.), naličje starogradska jezgra Dubrovnika, pročelje Kneževa dvora
100 kuna:
lice novčanice portret Ivana Mažuranića (1814. - 1890.), fragment Bašćanske ploče iz Samostana sv. Lucije u Baški na otoku Krku, naličje novčanice crkva sv. Vida u Rijeci, tlocrt crkve sv. Vida
200 kuna:
lice novčanice portret Stjepana Radića (1871. - 1928.), naličje zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku, Spomenik Presvetog Trojstva, tlocrt stare Tvrđe u Osijeku
500 kuna:
lice novčanice portret Marka Marulića (1450. - 1524.), naličje Dioklecijanova palača u Splitu, lik hrvatskog vladara iz XI. stoljeća
1000 kuna:
lice novčanice portret Ante Starčevića (1823. - 1896.), naličje spomenik prvomu hrvatskom
kralju Tomislavu (925.), pročelje katedrale u Zagrebu


MOTIVI NA KOVANICAMA




Prva serija novčanica

Prva serija u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna, nosi datum izdanja 31. listopada 1993. godine i faksimil potpisa guvernera Narodne banke Hrvatske dr. Pere Jurkovića.


Novčanice od 10 kuna
Druga verzija novčanice od 10 kuna izdana je 15. siječnja 1995. i faksimil potpisa guvernera Narodne banke Hrvatske dr. Pere Jurkovića. Umjesto ljubičaste osnovne boje prve verzije, ova novčanica ima osnovnu boju sivu.

Novčanice od 5, 10 i 20 kuna
nova verzija novčanica s novim zaštitnim obilježjima nosi datum izdanja 7. ožujka 2021. i faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog. Nijansirane su osnovne boje i izmijenjeno je ime središnje banke: „HRVATSKA NARODNA BANKA”.

Novčanice od 50, 100 i 200 kuna

Nova verzija novčanica s novim zaštitnim obilježjima nosi datum izdanja 7. ožujka 2002. i faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog, a tiskane su u Österreichische Banknoten und Sicherheitsdruck GmbH u Beču, Austrija (sve ostale novčanice tiskane su u Giesecke & Devrient GmbH, München, Njemačka).


Prigodna novčanica od 10 kuna
progodna novčanica je izdana 30. svibnja 2004., na novčanici je faksimil i potpis guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog. Ima ista obilježja kao i novčanica datuma izdanja 7. ožujka 2002., ali sa prigodnim motivom „DESETA OBLJETNICA HRVATSKOGA NOVCA KUNE I LIPE 2004.”.


Novčanice od 10, 20, 100 i 200 kuna
Novčanice s istim obilježjima kao i prethodne, nose datum izdanja 9. srpnja 2012. i faksimil potpisa guvernera Hrvatske narodne banke dr. Borisa Vujčića.


Prigodna novčanica 25 kuna
Hrvatska narodna banka (HNB) povodom 25.obljetnice hrvatske nacionalne valute 30.svibnja 2019. godine je u Arheološkom muzeju u Zagrebu otvorila izložbu pod nazivom "Kuna – 25 godina novčane
jedinice Republike Hrvatske
" . Tom prigodom predstvljeno je novo, 14. izdanje optjecajnoga
kovanog novca od 25 kuna
. Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković,
a uzvanicima su se obratili i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić te autor izložbe Tomislav Bilić.


Povlačenje iz optjecaja

Pojedine novčanice su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja sljedećim redoslijedom: 10 kuna 1993. od - 1. travnja 2001.
- 5 i 20 kuna 1993. i 10 kuna 1995. od 1. travnja 2007.
- 50, 100 i 200 kuna 1993. od 1. siječnja 2010.

Hrvatska narodna banka obavlja zamjenu nevažećih novčanica kuna bez naknade i vremenskog ograničenja. Nevažeće novčanice mogu se dostaviti na zamjenu poštom ili osobno na adresu: Hrvatska narodna banka - Direkcija trezora, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb.


Ideja o kuni kao nacionalnoj valuti


Tihomir Mavriček
, direktor Direkcije trezora Hrvatske narodne banke, rekao je da je u Hrvatskoj od
osamostaljenja donesena odluka o privremenoj novčanoj jedinici. To su bili hrvatski dinari. 

- No već tada zaključilo se da će se uvesti stalna novčana jedinica RH. U to vrijeme bio je prijedlog da se zove hrvatska kruna. Trebala je biti podijeljena na 100 novčanih jedinica koje su se trebale zvati banice. No u iduće dvije godine dogodile su se promjene i tako je naziv novčane jedinice postala kuna, a stoti dijelovi nazvani su lipe, kaže Mavriček.

Istaknuo je da se novčanice proizvode u dvije tiskare (jedna u Njemačkoj, a druga u Austriji). Kovani novac kuje se u Hrvatskom novčarskom zavodu, koji također obilježava 25 godina postojanja.

Tomislav Bilić, voditelj Numizmatičkog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu, i autor je izložbe „KUNA - 25 godina novčane jedinice Republike Hrvatske". Govorio je o natječaju za autorsko rješenje za papirnati i kovani novac. Najprije je bio natječaj za novac pod nazivom kruna, a tek 1993., odlukom Sabora, kada je posao već bio gotov i sve u tiskari - izbačeno je jedno slovo, a novac je postao kuna.

Govoreći o odabiru naziva kuna, Bilić je rekao da su postojali određeni prijepori u vezi s njezinim uvođenjem.

- Sama ideja da uopće kuna bude hrvatska valuta potječe iz dosta proizačnog motiva koji je vezan uz heraldička obilježja na novcu. Znamo da su od samog početka kovanja novca u Grčkoj mnogi grčki gradovi-države (polisi) stavljali neka heraldička obilježja na novac. Često su to bile životinje (jelen, konj, lav, rak, kornjača, pčela i sl.). Tijekom srednjeg stoljeća, u 13. i 14. stoljeću, na hrvatskom novcu pojavila se kuna. Ona tu nije bila iz nekih specijalnih monetarnih razloga, već zato što je bila heraldički simbol Kraljevine Slavonije. Novac se kovao u Pakracu i Zagrebu. Bio je iznimno kvalitetan i popularan i izvan granica tadašnje kraljevine. Ostao je nekako u narodnom pamćenju, u Hrvatskoj i šire, kao simbol novca. Kada se razgovaralo poslije, za vrijeme Banovine Hrvatske, o potencijalnim nazivima, onda je upravo ta kuna došla do izražaja. Lipa nema takvu povijest. Nju je predložio Dalibor Brozović.

Mavriček je ponovio 30.000 kovanica od 25 kuna pušteno je u optjecaj. 


Euro će zamijeniti kunu?

Ministar financija Zdravko Marić i guverner središnje banke Boris Vujčić zatražili su da Hrvatska uđe u Jedinstveni nadzorni mehanizam Europske središnje banke, prvi stup europske bankovne unije čiji je primarni posao supervizija banaka, piše u četvrtak Večernji list.

Jedinstveni nadzorni mehanizam obvezan je za sve države članice eurozone, a ostale članice EU-a pristupaju mu dobrovoljno. Jedan je to od posljednjih koraka koji Hrvatska poduzima prije nego što i službeno zatraži uvođenje eura, odnosno ulazak u europski tečajni mehanizam, navodi dnevnik.

- Tek su posljednjih nekoliko godina, opečeni kreditima u švicarskim francima, i banke i građani počeli otkrivati kune te se malo više nego prije zadužuju u domaćoj valuti. Kad je štednja u pitanju, euro kod
nas nema konkurencije, kao što je svojedobno nije imala ni njemačka marka, navodi Večernji list.


katalog hrvatskog novca

HIC.hr
foto:

 



Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre