HIC https://made-in-croatia.com.hr/hr/proizvodi/drzavna-i-druga-obiljezja-drzavna-obiljezja-213
vijesti-svijet
zlatnici i srebrnjaci


ATZENA maslinova ulja

23.ožujka 2021.
BORBA PROTIV COVIDA
Igor Štagljar i njegov tim u Kanadi razvili novi bolji test za provjeru antitijela

Igor Štagljar



Tim uvaženog i svjetski poznatoga hrvatskog akademika Igora Štagljara, profesora i direktora na Odjelu za biokemiju i medicinsku genetiku medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu i Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu razvio je novi inovativni serološki test za COVID-u 19, kojega su nazvali SATiN. Upravo o ovom velikom otkriću objavljen je u ponedjeljak članak u prestižnom znanstvenom časopisu Nature Communications.

- Prvi autor danas objavljenog rada u Nature Communications je dr. Zhong Yao, viši znanstveni suradnik iz najužeg tima u mojem laboratoriju, rodom iz Wuhana u Kini. Poslije jednomjesečnog posjeta roditeljima on se polovicom siječnja prošle godine vratio u Toronto. On mi je prvi ispričao o vrlo infektivnom virusu koji uzrokuje respiratorne simptome kod pacijenata, a kojega su izolirali njegovi kolege doktori iz Wuhana, rekao je za portal HRT-a akademik Igor Štagljar.

Nakon što je nedugo potom publicirana genomska sekvenca novog virusa, dr. Yao i Štagljar osmislili su modificiranje jedne od metoda koju su prethodno razvili za proučavanje signalnih putova u stanicama raka, ali ovaj put za dokazivanje antitijela direktno iz krvi osoba koje su se zarazile novim SARS-CoV-2 koronavirusom.

- Za taj pothvat, razvoj i primjenu novog inovativnog serološkog testa SATiN, za kojega moji kolege širom svijeta kažu da je epohalan, trebalo nam je samo 7 mjeseci. Dakle, vidjevši prvi prasak pandemije bez ikakvih dvojbi prihvatio sam pametnu ideju dr. Yao o prenamjeni prethodno opisane metode koja je proučavala interakcije između proteina i preoblikovati je kao novu metodu za mjerenje imuniteta protiv SARS-CoV-2 koronavirusa i to kod osoba koje su preboljele COVID 19. Uspješno smo okončali jedan od najinteresantnijih projekata na kojima smo do sada radili, a uključivao je suradnju s biokemičarima, kliničarima, epidemiolozima, virolozima, imunolozima i stručnjacima za globalno zdravlje iz Kanade i SAD-a, kaže nam.

Osjetljiviji, brži, jeftiniji

Kako bi sve stigli u, znanstvenom vremenu gledajući, rekordnom roku tim je radio danonoćno, a pokatkad i više od 16 sati na dan. No, uspjeh nije izostao i otkrićem testa te publiciranjem u prestižnom znanstvenom časopisu izravno su pridonijeli globalnoj borbi protiv pandemije koronavirusom.

Test koji su razvili, SATiN, osjetljiviji je, brži i jeftiniji od bilo kojeg drugog trenutno dostupnog testa za otkrivanje antitijela u krvi osoba koje su bile zaražene SARS-CoV-2 koronavirusom, navodi Štagljar.

- U ovom trenutku dostupno je 20-ak različitih seroloških testova odobrenih od nacionalnih udruga za lijekove, temeljenih na ELISA metodi, koja je zlatni standard za otkrivanje antitijela i njihove količine u krvi kod osoba koje su bile zaražene COVID-om 19. Glavni nedostatak tih ELISA testova jest što se odvijaju postupno, traju oko 6 sati i koštaju oko 25 US dolara po testiranom uzorku. Postoje i brzi antigenski testovi koji daju rezultat za 15 minuta, ali bez kvantitativnih podataka, s njima dobijemo samo odgovor "da" ili "ne" i to ne baš potpuno pouzdan, govori Štagljar.

Za test potrebna tek jedna kapljica krvi

Navodi i da je za provedbu ovog testa potrebna tek jedna kapljica krvi. Nju se pomiješa s tri reagensa, mješavina se inkubira oko sat vremena i zatim mjeri količina antitijela u krvi. Ono što je najvažnije cijeli test stoji manje od 2 dolara, što je više od desetak puta niže nego bilo koji ovoga trenutka dostupan test. U Hrvatskoj, podsjetimo,želimo li privatno provjeriti količinu antitijela u krvi to će nas stajati između 200 i 500 kn. Prednosti ovog testa Štagljarovog tima svakako su njegova preciznost, vrijeme i cijena.

- Takvi brzi odgovori omogućavat će relaksaciju ekonomskih mjera i držanje pod kontrolom sadašnjeg stadija pandemije. Sada kada je počelo masovno cijepljenje primjena našeg SATiN test imat će presudnu ulogu i u sljedećoj fazi pandemije jer će vrlo brzo i točno, uz minimalne troškove, osigurati razinu praćenja antitijela u krvi cijepljenih osoba kako bismo pandemiju držali pod kontrolom sve dok se procjepljivanjem stanovništva ne stekne kolektivni imunitet, rekao je Štagljar.

Kako djeluje SATiN?

- Najjednostavnijim rječnikom, kada bilo koji virus, pa tako i SARS-CoV-2, uđe u naš organizam, naš imunosustav se aktivira i nakon desetak dana prvo pocčinje stvarati antitijela iz tzv. IgM podgrupe. Doticčna IgM antitijela žive dosta kratko u našem krvotoku, svega tri do četiri tjedna, tijekom kojih se vežu na proteine koji se nalaze na površini virusa. U slučaju virusa SARS-CoV-2, to je tzv. spike (S) protein (hrvatski “šiljak”), a antitijela tako “označe” virus za uništenje putem makrofaga. To su specijalizirane grupe bijelih krvnih stanica uključene u tzv. fagocitozu stranih supstancija, kao npr. bakterija, virusa, stanica tumora itd. Nakon ta pocčetna 3-4 tjedna, IgM antitijela nestaju iz krvotoka zaražene osobe, nakon čega njen imunosustav počinje stvarati drugi tip antitijela, pod imenom IgG. Njih imunolozi još popularno nazivaju “neutralizirajuc´a antitijela” jer upravo ta IgG antitijela neutraliziraju virus i sprečavaju ga da se proširi na još više stanica epitela pluc´a. Najvec´a količina tih IgG antitijela u pravilu se može detektirati 6-8 tjedana nakon inicijalne infekcije virusom SARS-CoV-2, tijekom kojih su ta antitijela zapravo i najpotentnija u borbi protiv virusa – pojašnjava prof. Štagljar. Postoje i jednostavnije metode kao tzv. “Rapid Antigen Test“ (brzi antigenski test) koje rezultate očitavaju pomoc´u test traka, slićne testovima za trudnoc´u – te metode daju vrlo brze rezultate (za 15 min), ali nisu kvantitativne (daju samo „da“ ili „ne“ odgovor) i puno su manje pouzdane, objašnjava akademik Štagljar.

SATiN su u ulozi vlasnika patentno zaštitili Sveučilište u Torontu, Igor Štagljar i kolega dr. Yao. Ovoga trenutka primjenjuje ga se u suradnji s kanadskim epidemiolozima na uzorku od 10000 stanovnika kako bi se dobila točna slika o izlaganju zaraze, imunosti i prebolijevanju Covid-a 19 u kanadskoj provinciji Ontario. Test se primjenjuje i u jednoj studiji u kojoj se mjeri količina antitijela nakon cijepljenja jednim od tri odobrena cjepiva u Kanadi (Astra Zeneca, Moderna i Pfizer/BioNTech). Test trenutno sudjeluje i u studiji jednog od vodećih kanadskih epidemiologa sa Sveučilišta u Ottawa-i u kojoj putem SATiN testa pokušavaju dokazati prisustvo antitijela protiv SARS-CoV-2 u mlijeku dojilja koje su prethodno bile cijepljene jednim od cjepiva protiv COVID-a 19.

- Naš test od danas je dostupan cijelom svijetu pa tako i Hrvatskoj, a hoće li ga i kada primijeniti u Hrvatskoj ne ovisi o meni već o nadležnim hrvatskim institucijama, govori Štagljar.

Hrvatski šah, set


Zašutio sam namjerno i s razlogom"

Inače, u proteklim mjesecima Igor Štagljar prestao je sudjelovati u javnim raspravama o situaciji u Hrvatskoj i pandemiji. Još uvijek ne želi komentirati baš nijednu odluku Vlade, situaciju, raspravu u znanstvenim krugovima, analize, testove, grafikone...

- Zašutio sam namjerno i s razlogom. Odustao sam od valjanja u "hrvatskom pandemijskom blatu" jer sam shvatio da prepirati se s neistomišljenicima uzima jako puno vremena, a ne donosi nikakvu korist. Borba s onima koji ne znaju, ili znaju kudikamo manje, nije ravnopravna. Diskurs ubrzo prestaje biti znanstveni i prebacuje se u kaljužu u koju vas takvi neistomišljenici pod svaku cijenu žele dovesti. Zato sam se u potpunosti okrenuo znanosti vezanoj uz moj laboratorij na Sveučilištu u Torontu u kojemu rade znanstvenici različitih nacionalnosti iz 10 zemalja: Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Kanade, Sri Lanke, Irana, Kine, Rusije, Rumunjske i Južne Koreje. Zašto sam prestao komentirati kretanje pandemije u Hrvatskoj detaljnije ću ovih dana objasniti na mojem Facebook profilu, kaže.

Povlačenje iz javnog prostora po pitanju pandemije i situacije u Hrvatskoj nije ga spriječilo da se posveti istraživanjima bitnima za pandemiju. Rezultat toga je objavljen rad u prestižnom znanstvenom časopisu i otkriće jeftinijeg testa za provjeru antitijela, SATiN-a. 

hrt/ hic.hr
foto:arhiv

 

 

 
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre