HIC https://made-in-croatia.com.hr/hr/proizvodi/drzavna-i-druga-obiljezja-drzavna-obiljezja-213
vijesti-svijet
zastave-stalci-koplja

zastava na stalku




zlatnici i srebrnjaci


02.lipnja 2021.
PROŠIRENJE SCHENGENSKE GRANICE
EK je za proširenje Schengena na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku

EU-Schengen


Europska komisija (EK) će danas objaviti prijedlog nove strategije za Schengen i zakonodavni prijedlog za promijenom Schengenskog evaluacijskog sustava, odnosno sustava za kontrolu nepropusnosti vanjskih granica EU.

Komisija je predstavila strategiju za snažniji i otporniji schengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na države članice EU-a koje još nisu dio toga prostora. Budućnost Schengena mora biti obilježena širenjem na one države članice koje još nisu dio schengenskog područja. To su i legitimna očekivanja i zakonska obveza za one zemlje za koje se procjenjuje da su spremne za pristupanje, ističe Komisija.

- Nadam se da će Vijeće što prije donijeti odluku o primanju Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u schengenski prostor, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson. Dodala je kako je jedan od glavnih ciljeva strategije osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama. Komisija navodi da se to treba postići raspoređivanjem Europske granične i obalne straže te kroz stvaranje interoperabilnog sustava za informiranje i upravljanje migracijama do 2023. godine.

Sljedeći cilj je ojačati Schengen iznutra, tijesnom suradnjom između država članica u sprječavanju i borbi protiv sigurnosnih prijetnji kako bi se na taj način anulirao izostanak unutarnjih graničnih kontrola. Komisija je također predložila reformu sustava za evaluaciju i nadzornog mehanizma, a kasnije ove godine Komisija će predložiti reformu schengenskog zakonika. Reforma evaluacijskog sustava predviđa nenajavljene kontrole Komisije na granicama. Do sada su se to kontrole uobičajeno najavljivale 24 sata prije početka. Tom promjenom nastojat će se brzo identificirati najslabije karike među državama članicama kako bi se ti nedostaci mogli brzo ukloniti.

Hrvatska koja očekuje da bi njezino članstvo u Schengenu moglo doći na dnevni red do kraja godine ima velika očekivanja od ovih dokumenta. Cij nove strategije za Schengen i reforme evaluacijskog sustava je jačanje vanjskih granica EU-a. Hrvatska koja se pokazala uspješnom u upravljanju svojim istočnim granicama, koje su ujedno i vanjske granice EU-a, i za to prošla cijeli niz evaluacijskih testova, očekuje da će joj se sada otvoriti vrata i ubrzati ulazak u europski prostor bez granica.

- Hrvatska je sve prilagodbe napravila, na način na koji to nije učinila nijedna država koja je ulazila u Schengen prije nas. Hrvatska je ispunila 281 zahtjev u osam različitih područja. Ne samo da smo napravili veliki posao za Hrvatsku nego i za EU. Dosta toga što je Hrvatska prošla u fazi prilagodbe implementirat će se, kad je u ptanju evaluacijski postupak - i u ostalim državama članicama, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je na Bregani prisustvovao demonstraciji prelaska granice COVID potvrdom.

Hrvatski šah, set


 

Hrvatska jamči da će štititi i vanjske granice EU-a i ljudska prava migranata

Europska komisija (EK) u srijedu je pozvala na proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u području bez graničnih kontrolaa sada je na zemljama članicama EU-a da donesu političku odluku o njihovu primanju.

Upitana što će EK reći ako u raspravi na Vijeću EU-a neka zemlja postavi pitanje o navodima nekih nevladinih organizacija i medija da Hrvatska nasilno vraća migrante, povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je rekla da ima čvrsta jamstva premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska štititi vanjske granice i temeljna prava.

- Mislim da je vrlo važno da su sve članice šengenskog prostora i EU-a u stanju potpuno spriječiti neovlaštene ulaske na naš teritorij i istodobno poštovati temeljna prava, istaknula je Johansson na konferenciji za novinare.

- Neće me iznenaditi ako neka država članica u raspravi o primanju Hrvatske postavi to pitanje. Ali, želim dodati da sam imala nekoliko vrlo jasnih i dobrih razgovora s hrvatskim premijerom o tom pitanju. On je vrlo odlučan osigurati da Hrvatska jednako štiti i granice i temeljna prava. Očekujem da se to i provodi, dodala je.

- Za EK je proširenje šengenske zone na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prioritet. Odluka o njihovu primanju nije na nama, a mi se stalno zauzimamo za proširenje. Mislim da činjenice i naše istrage pokazuju da su te tri zemlje spremne za ulazak, izjavio je potpredsjednik EK-a Margaritis Schinas.

EK navodi da njihovo članstvo u šengenskoj zoni nije samo legitimno očekivanje tih zemalja i njihova zakonska obveza, nego je u interesu jačanja sigurnosti cijelog EU-a jer će te zemlje moći potpuno koristiti raspoložive alate, poput onih je koji su povezani s Viznim informacijskim sustavom i interoperabilnošću.

Njihovo primanje također je ključno za jače međusobno povjerenje u šengenskom prostoru, ističe EK.


Današnji Schengen čini 26 država, među njima i četiri koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Dio schengenskog prostora su sve države članice EU-a osim Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Cipra i Irske. Prve tri zemlje ispunjavaju sve tehničke kriterije i sada je na zemljama članicama da donesu političku odluku o njihovu primanju. Cipar ne ispunjava uvjete jer ne kontrolira u potpunosti svoj teritorij, dok Irska ne želi u Schengen jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je u suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak 1998. godine, kojim su prekinuti sukobi u Sjevernoj Irskoj, koja je dio Ujedinjene Kraljevine.



HRT/ HIC.hr
foto:izvoz.gov.hr

 
Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletin: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre