HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama




HRVATSKI ŠAH

komplet hrvatski šah


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku

 

25.ožujka 2022.
DOGOVR SA SASTANKA U BRUXELLESU

NATO jača istočno krilo, stigla reakcija Rusije

Stoltenberg


Šefovi država i vlada 30 NATO zemalja saveznica odobrili su na summitu u Bruxellesu slanje novih multinacionalnih borbenih skupina u istočne saveznice u kojima toga dosad nije bilo, ali čini se da će
borbena skupina u Mađarskoj, u kojoj je odlučeno da sudjeluje i Hrvatska, biti vidljivija na papiru, nego
na terenu. Barem tako proizlazi iz izjave koju je predsjednik Zoran Milanović dao po završetku
summita u NATO-u.

 "Hodat ću po jajima"

- Ta je odluka potpisana, a kad će otići vojnici, to ćemo vidjeti. Zasad nije predviđeno da odu u Mađarsku fizički. Tu su, u Hrvatskoj - rekao je predsjednik Milanović, dodavši kako zapovjedništvo funkcionira u Mađarskoj.

- Nemojte se brinuti, rekao sam da ću tu hodati po jajima, da će se Hrvatska postaviti jako oprezno - dodao je Milanović, pa se u jednom trenutku upustio i u relativiziranje snage članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji govori o principu kolektivne obrane i o tome da će se napad na jednu članicu tretirati kao napad na čitav savez. Taj princip svi lideri NATO-a naglašavaju gotovo svakodnevno
od početka ruske invazije na Ukrajinu, kao dio retorike odvraćanja Rusije od same pomisli da svoje agresivne poteze usmjeri prema članicama saveza.

- Ovo nije napad na članicu NATO-a, ovo je napad na susjedstvo, i dok je tako… A čak i kad je napad na članicu NATO-a, članak 5. se aktivira, a kako se aktivira to još nismo imali prilike vidjeti u ovih 70 godina. Nadam se i da nećemo. Ali, dok to nije članica NATO-a, neće nitko umjesto Hrvatske o tome odlučivati - rekao je predsjednik Milanović, misleći na odlučivanje u sudjelovanju hrvatskih vojnika u NATO-ovim misijama na istoku Europe. Hrvatski predsjednik spomenuo je i pad bespilotne letjelice u Zagrebu za koji, kako je rekao novinarima, "neki nisu ni znali, očito, vidjelo se iz pogleda".

 - Moja poruka je bila da se to dogodilo, da je letio sat vremena iznad NATO teritorija i pao. Bez da
upiremo prstom u ikoga. Razgovarao sam i s premijerom Orbánom. Dogodilo se, nadam se da se neće
više događati. Ali, opet, to nije stvar NATO-a, na to je trebala reagirati prva država, a to je Mađarska.
Nije. Drugi put valjda hoće. Mislim da su sada ekstra oprezni, da pušu na hladno - rekao je predsjednik Milanović.

Na summit NATO-a video vezom se uključio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je ponovo
molio za pomoć, nakon što mu je NATO jasno poručio da neće pomoći uspostavom zone zabrane letenja iznad Ukrajine jer bi to vodilo u otvoreni rat NATO-a i Rusije. Ovaj put je Zelenski izrijekom spomenuo što mu treba: 1 posto onoga što NATO ima.

- Imate tisuće borbenih mlažnjaka, ali nismo dobili nijedan. Imate najmanje 20 tisuća tenkova. Ukrajina je tražila da nam date ili prodate 1 posto. Ali nismo dobili odgovor. U ratu je najgore kad nemate jasne odgovore na pozive za pomoć. Ne krivim NATO, niste vi krivi. Ne padaju vaše bombe po našim gradovima
.Samo želim da znate da savez još uvijek može spriječiti stradanje Ukrajinaca - poručio je Zelenski,
dodavši kako nije mislio da će se "NATO bojati postupaka Rusije".

Glavni tajnik Jens Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji nakon summita odgovorio je na pitanje o tim molbama Zelenskog tvrdnjom da "saveznici čine sve što mogu da pomognu Ukrajini naoružanjem kojim
se
brani". Pravo na samoobranu zapisano je u UN-ovoj povelji, dodao je, ali istovremeno "saveznici imaju odgovornost da ne pretvore ovaj konflikt u rat između NATO-a i Rusije". Šefovi država i vlada su se,
inače dogovorili da Stoltenbergu produlje mandat na mjestu glavnog tajnika za barem još godinu dana, zbog svih ovih izvanrednih okolnosti. Bilo kakve spekulacije o tome da bi Stoltenberga mogla naslijediti Kolinda Grabar-Kitarović, bivša hrvatska predsjednica i prije toga pomoćnica glavnog tajnika NATO-a,
tako su stavljene na pauzu. Predsjednik Milanović kratko je jučer komentirao da, ako netko želi da Stoltenberga naslijedi "netko iz Hrvatske", onda "nemojte o tome previše pričati".


Vučić se mora odlučiti

Predsjednik Milanović u svom je govoru na summitu spomenuo i Srbiju i Kosovo, a novinarima je kasnije prepričao kakve je točno ideje imao za te dvije zemlje koje, za razliku od Bosne i Hercegovine, nisu spomenute u službenoj deklaraciji, usvojenoj na summitu.

 - Imam dojam da je Srbija već dugo u krizi identiteta i da teško shvaćaju da su Rusiji ipak samo fusnota.
Za nas je važna, za NATO i EU. Neka bude stabilna zemlja koja ima jasnu zapadnu perspektivu. Neka im
se to u ovoj situaciji malo jasnije ponudi. Pa ako shvate, shvate. Ako ne shvate, ne shvate. Ali to je
svakako prilika koja se ne smije propustiti. Na kraju će odlučiti sami. I Kosovo, koje nažalost još ne
priznaju četiri države članice, iz razloga koji su besmisleni, zastarjeli, ako su ikad i bili validni. Pozvao
sam s jedne strane na dijalog sa Srbijom jer vidim da to zaista nikome nije u fokusu, a s druge strane na to da Kosovo,
paralelno s time, konačno integriramo. Da postane jedna zaokružena država - rekao je Milanović. Nije
bilo reakcija ostalih lidera za stolom, tako da je ideja ostala u zraku i tek treba vidjeti hoće li zaživjeti i kako.

No, Milanović je u izjavi spomenuo i da Srbiju uskoro čekaju izbori, pa je i to očito poruka: odlučit će
sami, ako shvate i ako ne shvate tu poruku da bi bilo bolje da odluče stati na stranu zapada, ne Rusije, i ne negdje između, gdje pokušava balansirati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.(vecernji.hr)



Reagirala Rusija


Rusija je u četvrtak objavila da NATO svojim planom da postavi četiri dodatne borbene skupine na istočnom krilu te obećanjem da će i dalje pružati potporu Ukrajini pokazuje da želi nastavak sukoba. Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su odluke Zapada o naoružavanju Ukrajine potaknule
tu zemlju da napadne proruske separatističke teritorije na svom istočnom dijelu, izvijestila je RIA. Glasnogovornica ministarstva Maria Zaharova rekla je da se “militarizacija Europe ubrzava zahvaljujući Savezu” te da NATO time potvrđuje svoje antirusko djelovanje.

Smatra da će “bilo što poslužiti kao opravdanje za opasno i destabilizirajuće gomilanje snaga na istočnom krilu". Obećanjem da će nastaviti slati Ukrajini oružje “Savez potvrđuje da želi nastavak sukoba”, rekla je Zaharova.


Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, NATO je aktivirao svoje obrambene planove, premjestio dijelove svojih snaga i raspodijelio 40.000 vojnika te zračne i pomorske kapacitete na svoje istočno krilo.

 Četiri dodatne borbene skupine trenutno se pripremaju za raspoređivanje u Bugarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

 Zaharova kaže da NATO bespogovorno slijedi SAD i njegove ciljeve da potpuno obuzda Rusiju. Također je rekla da se širi antiruska histerija kako bi se podigle cijene oružja, od čega, tvrdi ona, prvenstveno profitira SAD. Optužila je NATO da prikriva tajna američka istraživanja biološkog i kemijskog oružja dok istovremeno nepravedno optužuje Rusiju da planira provokacije takvim oružjem, uz nuklearno.

Za NATO-ov izvanredni summit održan u četvrtak u Bruxellesu Zaharova je rekla da je ništa drugo nego “seansa za ispiranje mozga". Glasnogovornica je ocijenila da SAD nije mogao podnijeti činjenicu da
je Rusija bila zemlja koja samostalno i suvereno donosi svoje odluke i vodi neovisnu politiku.  

HIC.hr
foto:





Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre