HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/



HRVATSKI ŠAH

Hrvatski šah, set


zastave-stalci-koplja

zastava na stalku

 


14.studeni 2021.
UN-ov SUMIT O KLIMI U GLASGOWU
Postignut i dogovor o trgovanju emisijama ugljika


planet zemlja ugrožena


Na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP26 pregovarači su u subotu postigli dogovor o pravilima trgovanja emisijama ugljika i potencijalno otvorili put ulaganjima bilijuna dolara u zaštitu šuma, postrojenja za proizvodnju obnovljive energiju i druge projekte za borbu protiv klimatskih promjena.


Konačnim dogovorom koji je prihvatilo gotovo 200 zemalja implementirat će se članak 6. Pariškog sporazuma iz 2015., koji omogućuje zemljama da dijelom ispune svoje klimatske ciljeve otkupom "ugljičnih kredita", odnosno smanjenih emisija drugih zemalja.

Tvrtke, kao i zemlje s velikim područjima pod šumama, u Glasgowu su se zalagale za snažan dogovor o tržištima ugljika, u nadi da će tako legitimizirati i brzo rastuća globalna dobrovoljna tržišta "ugljičnih
kredita", odnosno kvota za emisije stakleničkih plinova.

Dogovor je "pobjeda Brazila" koji se sprema postati "veliki izvoznik" ugljičnih kredita, objavilo je
brazilsko ministarstvo okoliša na društvenim mrežama. 

Brazil je dom najvećeg dijela amazonskih šuma i ima golem potencijal za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana.

- To bi trebalo potaknuti ulaganja i razvoj projekata koji bi mogli donijeti znatno smanjenje emisija,
rekao je za Reuters glavni brazilski pregovarač Leonardo Cleaver de Athayde.

No zemlje koje su najosjetljivije na učinke klimatskih promjena izrazile su zabrinutost zbog mogućih zloporaba jer bi, smatraju, takvi otkupi emisija ugljika mogli nekima omogućiti da izbjegavaju smanjenje svojih emisija.

- U vezi s člankom 6, morat ćemo ostati na oprezu glede "greenwashinga", manipulacija informacijama o djelovanju država ili kompanija na smanjenju svojih emisija, rekla je izaslanica Maršalovih Otoka za
klimu Tina Stege u priopćenju.



Dvostruko računanje

Jedna od najspornijih točaka bilo je pitanje može li ugljične kredite sebi pribrajati i zemlja koja ih prodaje i zemlja koja ih kupuje.

Prijedlog Japana riješio je problem i dobio podršku i Brazila i Sjedinjenih Država. Brazilsko inzistiranje na dopuštanju dvostrukog zaračunavanja kredita u prošlosti je potkopavalo sporazum o članku 6.

Prema sporazumu, zemlja koja generira kredit odlučit će hoće li ga odobriti za prodaju drugim zemljama ili će ga uračunati za ostvarenje svojih klimatskih ciljeva.

U slučaju prodaje, zemlja prodavatelj dodat će emisijsku jedinicu svom nacionalnom zbroju emisije ugljika, a zemlja kupac će je odbiti te bi se tako osiguralo da se smanjenje emisija između zemalja računa samo jednom. (HRT.hr)



Na svjetskim čelnicima je da donesu hitan i konkretan plana djelovanja

02.studenog 2021.: U Glasgowu je u ponedjeljak počeo UN-ov summit o klimi. Iduća dva tjedna sve oči svijeta bit će uperene u odluke koje će ondje donositi svjetski čelnici. Da je našem planetu već otkucalo
5 do 12 - znaju svi. A sada je na svjetskim vođama da donesu hitan i konkretan plan djelovanja.

Uoči njihova dolaska u Glasgow govorio je princ Charles."Doslovno je posljednja šansa. Sada moramo pretvoriti lijepe riječi u još ljepša djela", rekao je.

UN-ov summit ključan je za stavljanje klimatskih promjena pod kontrolu. Cilj je ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupanj. Od sudionika se očekuju konkretni planovi po pitanju smanjenja emitiranja stakleničkih plinova do 2030. godine.

"Ili ćemo priznati da uobičajen način poslovanja nije vrijedan razarajuće cijene koju plaćamo i donijeti odlučujuće odluke za održiviju budućnost ili ćemo prihvatiti da ulažemo u vlastito izumiranje", rekla je Patricia Espinosa, izvršna tajnica UN-a za klimatske promjene.

Na summitu sudjeluje oko 200 zemalja, bez Rusije i Kine, a u njihovim je rukama budućnost svih nas. Svjetski čelnici na summit stigli su iz Rima, gdje je održan summit skupine G20. Ondje nisu dogovoreni nikakvi konkretni koraci, već poslane općenite poruke o nužnosti djelovanja.


Na važnost događaja osvrnuo se i Papa Franjo.

"Molimo da se vapaj zemlje i vapaj siromašnih čuje te da ovaj susret pruži učinkovite odgovore koji nude konkretnu nadu budućim generacijama", kazao je.




Svjetsi čelnici obećali da će do kraja desetljeća zaustaviti trend krčenja šuma



Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća
zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.

Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 milijuna
četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) koja se održava u Glasgowu između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Johnsona, koji je ustvrdio da je ovo sporazum bez presedana.

- Imat ćemo priliku okončati dugu povijest čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati
njezin čuvar, izjavio je Johnson.

Prema neprofitnoj organizaciji World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju otprilike 30 posto emisije ugljičnog dioksida. Ipak, ovaj "prirodni klimatski tampon" brzo nestaje, a prema podacima
WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258 tisuća četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.

Sporazum od ponedjeljka uvelike proširuje sličnu obvezu koju je ranije preuzelo 40 zemalja u sklopu Njujorške deklaracije o šumama iz 2014. i ide dalje nego ikad prije u određivanju resursa za postizanje tog cilja, piše Reuters.

Prema sporazumu se tako 12 zemalja, uključujući Britaniju, obvezalo osigurati 8,75 milijardi funti (12 milijardi američkih dolara) javnog financiranja između 2021. i 2025. za pomoć zemljama u razvoju, uključujući napore za obnovu degradiranog tla i suzbijanje požara. Najmanje dodatnih 5,3 milijardi funti osiguralo bi više od 30 ulagača iz privatnog sektora, uključujući kompanije Aviva, Schroders i AXA.

Ulagači, koji ukupno upravljaju imovinom vrijednom oko 8.700 milijardi dolara, također su se obvezali
da će do 2025. prestati ulagati u aktivnosti povezane s krčenjem šuma, što se odnosi i na proizvodnju govedine, palminog ulja, soje i pulpe.

Pet zemalja, uključujući Britaniju i Sjedinjene Države, te skupina globalnih dobrotvornih organizacija, obvezali su se i osigurati 1,7 milijardi dolara za potporu autohtonom stanovništvu u očuvanju šuma i jačanju njihovih prava na zemljište.

Najvažniji cilj konferencije u Glasgowu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će
šume i takozvana "rješenja temeljena na prirodi" biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.

Prema podacima projekta Biomass Carbon Monitor, šume su od 2011. svake godine uklonile oko 760
milijuna tona ugljika, kompenzirajući oko osam posto emisija ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva i cementa.



EU poziva da se odredi cijena emisije CO2

Države moraju odrediti cijenu emisija CO2 koje uzrokuju klimatske promjene, kazala je u ponedjeljak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na UN-ovu samitu o klimi COP26.

Pregovori o izgradnji tržišta za trgovinu emisijama ugljika u okviru Pariškog sporazuma doveli su u slijepu ulicu zadnji UN-ov samit o klimi 2019.EU je obećao smanjiti emisije za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na 1990., a Von der Leyen je pozvala druge zemlje da se obvežu na veća smanjenja emisija u ovom desetljeću.


- Moramo dati snažna obećanja da ćemo smanjiti emisije do 2030. Nulte neto emisije do 2050. je dobro, ali nije dovoljno, kazala je.EU pregovara o novim zelenim politikama i po tome prednjači pred mnogim zemljama koje su zacrtale klimatske ciljeve daleko u budućnosti, ali još nisu izradile zakone koji su potrebni da bi se to ostvarilo.


Prijedlozi uključuju postupno povlačenje iz prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje do 2035. te pokretanje drugog europskog tržišta ugljika za građevinski i transportni sektor.

Prijedlozi su izazvali napetosti između bogatijih država članica koje podržavaju ambiciozne mjere za zaštitu klime i siromašnijih istočnih država koje se boje društvenih i ekonomskih posljedica.


Češki premijer Andrej Babiš ocijenio je u Glasgowu da su europski prijedlozi za klimu "opasni".

- To nije dogovor nego ideologija, rekao je, dodajući da će nanijeti štetu građanima zbog poskupljenja fosilnih goriva.



Hrvatska ima četvrte najniže emisije štetnih plinova u Europi 


- Ovo mora postati jedno od glavnih političkih tema s kojima se bavimo, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak, dodavši kako Hrvatska nije problem jer po glavi stanovnika ima male emisije štetnih plinova, četvrte najniže u Europi.

Problem su velike zemlje čija industrija, promet i poljoprivreda jako pridonose emisijama ugljikovog dioksida, naglasio je premijer koji će svoje obraćanje konferenciji imati u utorak. On tu konferenciju vidi kao način dizanja svijesti o klimatskim promjenama, posebno mlađoj populaciji koja "zaslužuje budućnost" kakvu su imale starije generacije.
Plenković smatra kako trenutna politička generacija ima odgovornost napraviti iskorak po pitanju klimatskih promjena te da su čelnici okupljeni u Škotskoj doista svjesni o hitnosti klimatske situacije.
To je nešto što je tu, pred nama, i to vrlo brzo, naglasio je premijer, pa dodao da se političari "nisu došli šetati u Glasgow, nego dati doprinos".


U Glasgowu nema Rusije i Kine


Hrvatski premijer kazao je kako je šteta da te države nisu nazočne, no da one imaju svoje politike odlazaka na međunarodne konferencije u vremenu covida-19. Ruski predsjednik Vladimir Putin kao razlog nedolaska na samit G20 formata u Rimu dva dana ranije naveo je epidemiološku situaciju, a kineski predsjednik Xi Jinping nije napustio državu od početka pandemije.

Plenković je na marginama konferencije imao niz bilateralnih susreta, među njima s indijskim premijerom Narendrom Modijem, ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim i nizozemskim premijerom Markom Rutteom.



Poruka Antonia Guterresa

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nije zadovoljan domaćom zadaćom koju su države morale obaviti. Ne čine, kaže, dovoljno za smanjenje globalnog zatopljenja, kao ni u smanjenju emisije stakleničkih plinova. To su ključni ciljevi summita uz zaustavljanje deforestacije i prelazak na električne automobile kao i financiranje 100 milijardi dolara godišnje od najbogatijih kako bi borba protiv klimatskih promjena uspjela".

 

"Mnogi kritičari upozoravaju lidere da ne pokazuju dobar primjer jer će većina na summit stići privatnim zrakoplovima koji su najveći zagađivači", dodao je.

"Engleski tabloidi doznaju kako će dio njih biti smješten u luksuznom hotelu nedaleko Glasgowa pa je trebalo biti naručeno više desetaka američkih električnih vozila. Njih je valjalo dopremiti avionom što
nije ekološki pa je intervenirala britanska vlada koja je nabavila britanska električna vozila, no problem je što nema dovoljno punjača pa će se puniti generatorima koje pokreće fosilno gorivo i kritičari su rekli da ni to nije u redu".



HIC.hr
foto:arhiv



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre