HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama
vijesti-regija


hrvatski šah

Hrvatski šah, set




25.srpnja 2022.
OŠTRO GOVORI O SCHMIDTU I MEĐUNARODNOJ ZAJEDNICI
Željko Komšić brani islam, konačno razotkrivanje ‘građanske politike’



Željko Komšić



























Održana je hitna sjednica Glavnog odbora Demokratske fronte, nakon najavljene mogućnosti da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametne izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, i usvojeni su zaključci, a u svom obraćanju je Željko Komšić, predsjednik DF-a i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, oštro govorio o Schmidtu i međunarodnoj zajednici.

Pravac kojim je krenuo visoki predstavnik, mada je nepošteno reći samo on jer i dio međunarodne zajednice stoji iza ovoga, generalno nije dobar. Nedavno smo završili pregovore o izmjenama Izbornog zakona, završeni su kako jesu, logično su završeni jer je temelj pogrešno postavljen. Sada je pitanje šta u kontekstu tih propalih pregovora i sastanaka koji su nakon njih održani. U Bruxellesu smo preuzeli neke obveze, i sad kao da to ništa nije bilo pojavljuje se kao grom iz vedra neba priča o izmjenama Izbornog zakona.

Nešto tu ne štima. Očito smo tratili vrijeme. Cijela priča poslužila je da se dodatno zategnu odnosi u BiH, toliko rasprava, svađa, prijepora, da bi na kraju, kada je bilo jasno da sve propada, rečeno sada ćemo to uraditi i to kako, po željama i namjerama susjedne države – rekao je Komšić, prenosi faktor.ba.

Dodao je da sada odjednom izlazi visoki predstavnik potaknut od nekih članica međunarodne zajednice da kaže “zaboravite što je bilo, bit će ovako, ali u suprotnosti od onoga što jesu međunarodni standardi koji se traže od BiH, a to je eliminacija diskriminacije”.

– Nešto je tu naopako. Ako je to po vama izlaz, što to odmah niste uradili nego ste nas doveli kao zemlju
i društvo u situaciju da se svađamo između sebe po političkim, ali i etničkim osnovama da bi vi uradili nešto što ste rekli da nećete – kazao je Komšić.

Istaknuo je da je teško komentirati tekst izmjena Izbornog zakona koji je pripremio Schmidt jer se lako može dogoditi da bude izmijenjen.

Ali po onome što se vidi, sve ono što Schmidt pokušava nametnuti je u suprotnosti sa svim što su predstavnici međunarodne zajednice govorili, koji su označili krivce za zastoj BiH, a onda donosi izmjene Izbornog zakona koji te elite čine još jačim i bitnijim faktorom svake vrste odlučivanja u BiH s vrlo nemogućom ulogom da se to poslije izmijeni – rekao je Komšić.

Međunarodnoj zajednici je uputio pitanje što rade i što hoće od nas.

– Imate standarde, tražite da ih ispunimo, a onda nas vraćate ne korak nazad, nego u 1996. Je li to
kredibilna politika međunarodne zajednice? To je beskrajno licemjerje.

I što raditi? Mislimo da svim demokratskim sredstvima Schmidtu i međunarodnoj zajednici treba poručiti da nismo budale, da znamo čitati i između redova, i ono što je napisano, i kažemo ok, ako mislite da to treba uraditi, ali nosit ćete sada vi odgovornost ne za zastoj nego za nazadak BiH i povratak u situaciju čak iz 1996.

To se tako ne radi, a ako mislite da je to dobar model uradite to u svojim zemljama, uvedite diskriminaciju i baratajte procentima. Zato mi ovo zovemo demokracijom za rezervat. I posebno je pitanje zašto to radi. A strah me odgovora – rekao je Komšić.

On je naglasio da se boji da je motiv za “sve što rade stranci u BiH i pritisaka da se donesu zakoni koji su antieuropski, zaista duboko antiislamski.

– Jer izgleda da mnogi na ovom kontinentu u današnjim europskim muslimanima gledaju nove Židove, a problem su posebno Bošnjaci koji čak imaju svoju državu. Jer kako protumačiti sve što rade. Imate otvorenog fašizma poput Viktora Orbana, stidljivog fašizma koji se pokušava nametnuti kroz instituciju OHR-a, do vulgarnog fašizma Zorana Milanovića – između ostalog je rekao Komšić.

Priopćeni su i zaključci Glavnog odbora DF-a:

1. Demokratska fronta se oštro protivi najavljenoj mogućnosti nametanja diskriminatorskog prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH, a koje se odnose na limitiranje zastupljenosti predstavnika naroda u Domu naroda Federacije BiH, koje se vezuju za procentualnu zastupljenost u kantonima po popisu iz 2013. godine. Protivimo se uvođenju demokracije za rezervat. Brojnost nekog naroda na određenom prostoru ne može odlučivati o njegovoj zastupljenosti u vlasti. To odlučuju birači. Ovaj kriterij se primjenjuje i u državi iz koje dolazi visoki predstavnik gospodin Schmidt.

2. Demokratska fronta će se za građansku državu Bosnu i Hercegovinu i demokratske vrijednosti boriti i pred sudovima i u institucijama, a ako treba i na ulicama.

3. Demokratska fronta poziva OHR da poštuje svoje obveze pravne naravi, a gospodina Schmidta da bude visoki predstavnik za BiH, a ne visoki predstavnik protiv BiH.

4. Demokratska fronta se zalaže za poštivanje svih odluka Suda iz Strasbourga, ali upozoravamo da odluke koje idu izvan toga nećemo mirno promatrati niti dozvoliti disoluciju BiH i ponižavanje građana koji se prije svega osjećaju Bosancima i Hercegovcima.

5. Demokratska fronta smatra da se samo jedinstvenim nastupom svih probosanskih stranaka može suprotstaviti nametanju rješenja koja vode u definitivnu etničku podjelu države.

6. Pozivamo sve probosanske stranke da do okončanja ovoga pitanja i nametanja rješenja koja nas vode u podjelu države, obustave međusobne rasprave i da se svi zajedno fokusiramo na obranu države.

7. Demokratska fronta poziva visokog predstavnika gospodina Schmidta da se hitno vrati iz Njemačke u Bosnu i Hercegovinu i pojasni građanima pod čijim utjecajem planira nametnuti izmjene Izbornog zakona koje nisu ništa drugo nego spisak želja HDZ BiH i službenog Zagreba.

Dnevnik.ba






Željko Komšić ide po još jedan mandat u Predsjedništvu BiH kao hrvatski član



6.srpnja 2022: Rok za podnošenje listi s imenima kandidata koji će se natjecati na izborima što će se u BiH održati 2. listopada istekao je 4.srpnja , potvrdili su iz Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), uz najavu kako će nakon propisanih provjera popisi svih stranačkih nominacija biti objavljeni do 18. kolovoza.


Na popisima su na tisuće imena jer se za sudjelovanje na izborima kvalificiralo čak 90 stranaka, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata, a svi oni žele neku od stotina dobro plaćenih pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Kandidati koji budu izabrani, primjerice za zastupnike u parlamentu BiH, mogu računati na mjesečna primanja do 4000 eura, što je desetorostruki iznos prosječne mjesečne plaće u toj zemlji.



Za izbore provedene prije četiri godine bio je kandidirano više od 7500 osoba.

Većina stranaka popise svojih kandidata dostavila je ranije, a posljednji dan za prijavu iskoristili su u
Demokratskoj fronti (DF), na čijem je čelu Željko Komšić, potvrdivši istodobno kako će se on natjecati za još jedan mandat u Predsjedništvu BiH kao hrvatski član državnog vrha.

“Naša poruka je da se narod odluči želi li u Predsjedništvu BiH imati odnos 2:1 u korist BiH ili protiv BiH”, kazao je novinarima nakon predaje listi Dženan Đonlagić, potpredsjednik DF-a dodajući kako oni dosljedno žele ponuditi građansko uređenje države protivno modelu kojega zagovaraju HDZ i Hrvatski narodni sabor (HNS).

Komšić će tako na ovom tragu u listopadu svoju popularnost među biračima odmjeriti s Borjanom Krišto, koju su kandidirale stranke okupljene oko HNS-a.

Bit će to svojevrsna repriza njihovog izravnog natjecanja za istu poziciju iz 2010., kada je Komšić uvjerljivo pobijedio dobivši više od 337 tisuća glasova, dok je za Krišto glasalo nešto manje od 110 tisuća birača. Tada je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio i predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž, koji je dobio povjerenje oko 60 tisuća birača, a još 45 tisuća glasova otišlo je Jerku Ivankoviću Lijanoviću.

Tako se pokazalo da hrvatsko biračko tijelo može osigurati i više od 200 tisuća glasova pa bi Krišto ove godine trebala imati nešto veće izglede nego 2010., tim prije što će se bošnjački glasovi “lomiti” između čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i SDP-ovog Denisa Bećirovića koji je kandidat ujedinjene oporbe. Svoje mjesto u ovoj utrci tražit će i Mirsad Hadžikadić iz oporbene Platforme za progres.

Bećirović je kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio i 2018., a tada je uz razliku od nepunih 17 tisuća glasova izgubio u utrci sa sadašnjim predsjedateljem tog tijela Šefikom Džaferovićem, pri čemu je za obojicu glasalo približno po 200 tisuća birača. Hadžikadić je tada dobio nešto manje od 59 tisuća glasova.

Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), koji je u ponedjeljak osobno dostavio popise svojih kandidata u sjedište SIP-a u Sarajevu, pred novinarima je prognozirao pobjedu Bećirovića, kao i to da Komšić ponovo računa prije svega na bošnjačke glasove.

“Bećirović će uz podršku ovih desetak stranaka pobijediti za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Što se tiče Komšića, on će, ako pobijedi a naravno pobijedit će, trebamo biti direktni, bošnjačkim glasovima. Hoće li to biti dovoljno da Krišto napravi rezultat ili ne, odlučit će glasači”, kazao je Radončić.

Milorada Dodika ove godine neće biti u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, jer se on odlučio kandidirati za predsjednika Republike Srpske, dok je sadašnju predsjednicu entiteta Željku Cvijanović i svoju najbližu suradnicu nominirao da se bori za mjesto u državnom vrhu. U takvom je natjecanju ona već bila 2014., no porazio ju je Mladen Ivanić s razlikom manjom od sedam tisuća glasova.

Ove će joj godine glavni protukandidat biti predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović, iskusni političar koji je već bio u Predsjedništvu BiH te predsjednik RS. (Hina)

 



Bojana Krišto je kandidat HDZ-a za člana Predsjedništva BiH

 


HIC.hr

foto:arhiv


 
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama