HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/


hrvatski šah

Hrvatski šah, set



zastave-stalci-koplja


zastava na stalku


 

 

 


24.svibnja 2022.
NOVE CIJENE GORIVA
Danas na benzinskim pumpama benzin ponovo skuplji, dizel je jeftiniji

gorivo, pumpa






























Na većini benzinskih postaja u Hrvatskoj litra osnovnog benzina eurosuper 95 od nočas se prodaje po 13,83 kune što je 46 lipa više nego u ponedjeljak kada je stajala 13,37 kuna, dok je litra osnovnog eurodizela jeftinija za 10 lipa.

Po podacima s tražilice cijena goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te portala cijenegoriva.info, cijena osnovnog eurosupera 95 na benzinskim postajama Ine, Petrola, Croduxa, Tifona, Lukoila i još nekih distributera od utorka iznosi 13,83 kune.  

S druge strane, pala je cijena osnovnog eurodizela, koji na većini postaja od danas stoji 12,92 kune, a bio je 13,02 kune.  

Portal cijenegoriva.info objavio je da je prosječni spremnik benzina od ponoći skuplji za 23 kune, dok je spremnik dizela povoljniji za pet kuna.

Tražilica jeftinijeg goriva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja pokazala je da od utorka Ina prodaje litru benzina eurosuper 100 za 15,30 kuna, a bila je 14,85 kuna.    

Poskupjela su, dakle i benzinska premium goriva, a pojeftinila dizelska premium goriva. 

INA eurodizel class plus sada prodaje za 14,29 kuna, a bio je 14,39 kuna. Inin eurosuper 95 class plus od danas se prodaje za 14,79 kuna, a bio je 14,34 kune.    


Crodux za litru eurosupera 100 sada traži 15,35 kuna, a bio je 14,90 kuna, a takvo je povećanje i za Q Max eurosuper 100 na postajama Petrola.    


Na Tifonu eurodizel premium stoji 14,39 kuna, a bio je 14,59 kuna."Stotka" na Tifonu stoji 15,38 kuna, a bila je 14,99 kuna.

Crodux svoj eurodizel maxpower prodaje po cijeni od 14,34 kune, a bio je 14,44 kune.

Petrol svoj Q Max eurodizel isto prodaje po 14,34 kune, a bio je 14,44 kune.

(HRT.hr)

 



17.svibnja 2022.: Od ponoći nove cijene goriva. Ponovno poskupljuje benzin, ali zato će dizel pojeftiniti. Prema neslužbenim informacijama, eurosuper 95 poskupjet će za 13 lipa po litri, na 13,37 kuna.

Eurodizel pojeftinjuje za 45 lipa po litri pa će njegova nova cijena biti 13,02 kune.
Autoplin je od
ponoći između 7,6 do 7.9 kuna litri.

Cijena sirove nafte, podsjećamo, prošle je godine rasla za oko 50 posto, a ove za dodatnih 45 posto. Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna lagano padala, zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti i industrijske proizvodnje, na 111,5 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu barel dosegnuo vrijednost od 110 dolara, no potkraj tjedna cijena je opet počela rasti zbog europskih najava o embargu na uvoz ruske nafte i blokade uvoza ruskog plina preko dijela plinovoda u Ukrajini i preko plinovoda u Poljskoj.


Prijedlog poslodavaca



Hrvatska pritom i dalje ima najviše cijene naftnih derivata u bližem okruženju, iako je premijer Andrej Plenković prije gotovo tjedan dana najavio kako će se »vidjeti što se još da učiniti« po pitanju obuzdavanja cijena.

Susjedne Mađarska i Slovenija su, primjerice, zamrznule cijene goriva, pa tako litra eurosupera 95 u Hrvatskoj stoji 1,71 euro, u Sloveniji 1,56, a u Mađarskoj 1,25 eura. Litra dizela u Hrvatskoj je 1,85, u Sloveniji 1,66, a u Mađarskoj 1,4 eura.

O Vladinim mjerama za obuzdavanje cijena goriva jučer se oglasila i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), ističući kako bi, da nije bilo interveniranja u trošarine i privremenog ukidanja obaveze umješavanja biogoriva, dizel bio skuplji za 88 lipa po litri, prema analizi HUP-a, iz kojeg traže dodatne Vladine mjere za pomoć prijevoznicima zbog visoke cijene goriva.

Poslodavci ističu kako Vlada treba uložiti dodatne napore kako bi se prijevoznicima pomoglo da izdrže cjenovne udare, jer cijena prijevoza utječe i na cijene brojnih proizvoda i usluga.

HUP-ovi prijedlozi uključuju donošenje zaključka Vlade prema uzoru na građevinski sektor – da se omogući izmjena ugovora javnim naručiteljima ako cijena goriva poraste više od 10 posto. Očekuju i smanjenje cestarine za teretni i putnički prijevoz, ali i nižu stopu PDV-a na prijevoz putnika na međustopu od 13 umjesto 25 posto. Traže i izmjenu Zakona o HRT-u, u dijelu obveze naplate mjesečne RTV pristojbe od 80 kuna po vozilu, kao i redefiniranje načina naplate naknade ZAMP-a od 42 kune po vozilu. Predlažu i izmjene sustava obračuna dnevnica, a žele i programe subvencioniranja za energetsku učinkovitost kroz subvencioniranje nabave ekološki prihvatljivijih vozila i novih guma.

Nužna intervencija

Teretnim prijevoznicima je od 2021. godine do danas, ističu iz HUP-a, udio troškova goriva u izlaznim fakturama dosegnuo oko 37 posto, dok su cijene usluga prijevoza rasle tek do maksimalno pet posto, zaključuju u HUP-u.

Tvrde da bi bez interventnih mjera Vlade maloprodajna cijena litre dizelskog goriva 13. svibnja ove godine bila 14,35 kuna po litri.

Prema analizi Cijene goriva, Udruge prometa pri HUP-u, najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene litre goriva su nabavna cijena koja u krajnjoj cijeni, na dan 13. svibnja ove godine, sudjeluje s 53 posto, posebni porez s 21 posto, PDV s oko 20 posto, te marža sa šest posto.

Prevedeno – litra dizela na dan 13. svibnja stoji 13,47 kuna, od čega je 7,17 kuna nabavna cijena
sirovine, 2,86 kuna trošarina, 2,69 kuna PDV, te 0,75 kuna marža.

Dakle, oko 50 posto cijene dizelskog goriva čine davanja državi kroz naknade, trošarine i PDV, a primarni utjecaj na formiranje maloprodajnih cijena imaju ulazne cijene na koje trgovci u pravilu ne mogu utjecati; nabavna cijena goriva, trošarine i porezi, kažu u HUP-u.

Iz HUP-a navode kako umanjenje trošarina ima utjecaja na građane, ali nema na prijevoznike jer im se prema Zakonu o trošarinama ona vraća do EU minimuma. Predlažu, stoga, da se smanji ili privremeno suspendira minimalni iznos trošarine na EU razini od 330 eura na tisuću litara, piše Novi list.



Cijene nafrte na svjetskom tržištu

05.travnja 2022: Cijena nafte na svjetskom tržištu u ponedjeljak je porasla prema 108 dolara budući je
zabrinutost za opskrbu zbog ruske invazije na Ukrajinu i zastoja u pregovorima o iranskom nuklearnom programu prevagnula nad najavom prodaje milijuna barela iz rezervi.

 

 

Na londonskom je tržištu cijena barela u ponedjeljak nakon podneva bila je za 3,19 dolara viša u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 107,58 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 3,46
dolara višoj cijeni, od 102,73 dolara.

Cijene je u prošlom tjednu obuzdala najava američkog predsjednika Joea Bidena da će na tržište tijekom šest mjeseci plasirati milijun barela dnevno iz strateških rezervi, a na sličan potez obavezale su
se i članice Međunarodne energetske agencije (IEA).

Na početku tjedna pozornost se ponovo preusmjerila na sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu i razgovore u EU o zabrani uvoza ruskih energenata.

Zabrinutost za opskrbu podupirala je cijene i prije ruske invazije na Ukrajinu, a sankcije su kupce i prijevoznike navele da zaobilaze naftu iz Rusije.

- Hoće li oslobađanje barela iz strateških rezervi nadoknaditi manjak koji su izazvale sankcije i averzija kupaca prema ruskoj nafti? Jednom riječju ne!, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.

- Zahvaljujući otpuštanju ogromnih milijun barela dnevno u razdoblju od šest mjeseci samo u SAD-u tržište vjerojatno više neće biti akutno manjkavo opskrbljeno u drugom i trećem tromjesečju, napisao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.

Potporu cijenama pružila je i pauza u pregovorima o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, koji bi omogućio ukidanje sankcija na iransku naftu. Iran je u ponedjeljak za zastoj okrivio SAD.

Kakvo-takvo olakšanje donijelo je primirje u Jemenu, koje bi moglo ublažiti prijetnje opskrbi s Bliskog istoka.

- Ujedinjeni narodi isposlovali su prvo primirje između Saudijske Arabije i Hutija u sedam godina sukoba. Saudijska naftna postrojenja opetovano su bila na udaru Hutija, podsjeća Reuters.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u petak stajao 104,90 dolara, što znači da je pojeftinio za 2,84 dolara u odnosu na prethodni
radni dan.

Kapaciteti LNG terminala na otoku Krku zakupljeni do 2027.

 

Desetljećima su se lomila koplja oko LNG terminala na otoku Krku. Podijeljena mišljenja oko izgradnje i uplovljavanja brodova s ukapljenim plinom u Kvarnerski zaljev, ali danas sve oči uprte su upravo u
terminal, čijom je izgradnjom Hrvatska dobila sigurnost opskrbe plinom, koju sada pruža i susjednim zemljama. 

Iako su dosadašnji kapaciteti LNG terminala na otoku Krku zakupljeni do 2027. godine, Hrvatska je zbog velike potražnje za ukapljenim plinom dodatno proširila njegove kapacitete. Slovenija je jako zainteresirana plin iz LNG terminala na Krku, koji je osigurao dodatni kapacitet od 300 milijuna prostornih metara prirodnog plina za što će biti raspisan natječaj, rečeno je u ponedjeljak nakon sastanka ministra gospodarstva Tomislava Ćorića i slovenskog ministra infrastrukture Jerneja Vrtovca.

Vrtovec je rekao da Slovenija razmatra diversifikaciju dobave plina, kako ne bi bila ovisna o dobavi iz jedne države, odnosno iz Rusije. Naglasio je da će LNG terminal povećati kapacitet i objaviti natječaj za 300 milijuna prostornih metara plina te da je Slovenija jako zainteresirana da bude dio tog dogovora.


Infrastruktura za taj plin je uspostavljena i ne treba novih nadogradnji za tu količinu, rekao je Vrtovec i istaknuo da bi tako Slovenija preko LNG terminala u Omišlju dobavila gotovo jednu trećinu potrebnog plina.

Na pitanje je li Slovenija zainteresirana za izgradnju još jednog reaktora u nuklearki Krško te bi li Hrvatska bila uključena, rekao je da je Slovenija za to jako zainteresirana i da će se o tome razgovarati.

Ministar Ćorić je rekao da su kapaciteti terminala od 2,6 milijarda prostornih metara plina na godinu zakupljeni do 2027., ali da je kapacitet bez dodatnih ulaganja podignut na 2,9 milijardi. Potvrdio je da će biti objavljen natječaj za zakup tih dodatnih količina. Kapacitet se nakon povećanja na 2,9 milijardi još može povećati, ali uz dodatne infrastrukturne radove operatera Plinacoa na magistralnom plinovodu i sada se taj scenarij analizira, rekao je Ćorić.

Istaknuo je da je terminal izgrađen kako bi Hrvatska i europske zemlje dobile alternativni dobavni pravac te da veseli ako će Slovenija, odnosno slovenski Geoplin, dobiti 250 do 300 milijuna prostornih metara plina na godinu.

-  Ovaj terminala građen je prije svega kako bi RH i susjedne zemlje te ostatak Europe dobio alternativni dobavni pravac. Ono što veseli je da je taj pravac u potpunosti ispunio svoju ulogu, a ispunit će ju i u narednim godinama i desetljećima. Naravno da bi me veselilo ukoliko bi Slovenija u narednom razdoblju za Geoplin, kao zainteresirana strana, dobila tih 250-300 milijuna, rekao je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Ćorić je rekao da će tender biti slobodan, da Geoplin ima interes te se ne očekuje interes drugih strana, budući da plinska cijev prema Mađarskoj posve koristi svoj kapacitet. Sada prema Mađarskoj možemo isporučiti 1,7 milijardi prostornog metara plina s postojećim kapacitetom, a Hrvatska svoje kapacitete više- manje namiruje pa ovaj dodatni kapacitet i plin ima lijepi potencijal da ode upravo u Sloveniju, kazao je.

Ćorić je naglasio da najveći dio plina koji dođe na terminal i ostaje u Hrvatskoj.

- Naše tržište, sektor stanovništva i poduzeća, izgradnjom ovog terminala dobilo je sigurnu alternativnu dobavu plina, zaključio je Ćorić.

Suradnju Hrvatske i Slovenije u energetici ocijenio je "više nego dobrom", a teži odličnoj.

Izvijestio je kako je dogovoreno formiranje skupine na razini ministarstava energetike, koja će se baviti ključnim pitanjima, a to se ponajprije odnosi na LNG, energetsku infrastrukturu i NE Krško.



Nuklearna energija da, ali proizvodnja ne u Hrvatskoj

Ćorić je rekao da Hrvatska nema ništa protiv proizvodnje električne iz nuklearne energije, ali ne u Hrvatskoj. Uz postojeći objekt u Krškom, ako Slovenija bude išla u izgradnju drugog bloka, Hrvatska je zainteresirana za taj stabilan izvor električne energije kojima bi se dodatno namirile hrvatske potrebe, rekao je.

Što se tiče električne energije, Hrvatska će, kako je rekao, povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora.





Vlada intervenirala

Vlada je, podsjetimo, na očekivanu eksploziju cijena goriva prije dva tjedna reagirala dvama uredbama, kojima je fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata na osnovni eurosuper i eurodizel te na plavi dizel, a privremeno je
smanjila i trošarine na dizelsko i benzinsko gorivo. 

Tako je uredbom o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata ukupna marža za dizelsko i
benzinsko gorivo fiksirana na 75 lipa po litri, a na plavi dizel na 50 lipa po litri. 

Izmjenama Uredbe o trošarinama država je, pak, na rok od 90 dana smanjila trošarine na dizelsko i
benzinsko gorivo, i to za 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva. 

Na osnovu tih mjera Vlada je procijenila da će se rast cijena osnovnog eurosupera i eurodizela uspjeti zadržati u rasponu od 80 lipa do 1,20 kuna po litri, dok bi bez tih mjera realni tržišni porast iznosio oko dvije kune.

- Vjerujem da će ovaj tjedan donijeti zadovoljstvo svima nama. Mjere Vlade, ali i kretanje na mediteranskom tržištu učinili su da uz smanjenje trošarina, ograničenje marži i ukidanje zelene naknade za biogoriva, referentna goriva od sutrašnjeg dana znatno pojeftine. Očekujemo cijenu dizela malo iznad 12 kuna, cijenu benzina malo ispod 12 kuna i plavog dizela malo iznad osam kuna, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u ponedjeljak u Maksimiru, gdje je sudjelovao
u sadnji drveća.

Dodao je kako država ne može jamčiti da će to biti početak procesa smanjenja cijena jer to ovisi o cijenama na referentnim tržištima i razvoju događaja na istoku Europe.

 

Vlada fiksirala marže i trošarine na gorivo



HRT.hr/
HIC-hr
foto: arhiv



Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre