22.srpnja 2022.
POTPISIVANJE MEMORANDUMA DANAS
Počinje proces istiskivanja prešutnih ‘minusa’, evo što to znači

Taj je institut manje reguliran i za potrošače u pravilu skuplji nego tzv. dopuštena prekoračenja, pa je i zamišljen više kao iznimka, ali je postao dominantan, a uz dosta buke s rješavanjem tog problema počelo se prije godinu dana.

Cilj Memoranduma je zapravo vratiti dopuštene “minuse” kao dominantan proizvod. Tako se njime predviđa da se od 1. kolovoza propiše granični iznos prekoračenja za izračun efektivne kamatne stope (EKS), u visini 10.000 kuna.

S početkom rujna slijedi primjena ograničenja EKS na te “minuse”, a najkasnije do sredine 2023. banke korisnicima moraju ponuditi prelazak na tzv. dopuštene. Dotad, a najkasnije 12 mjeseci od ponude za prelazak, samo iznimno banke će smjeti mijenjati ili ukinuti postojeće prešutno.

Dok se potrošaču ne omogući prelazak na dopušteno neće se moći prodavati ta potraživanja, a u slučaju
izmjene ili ukidanja tog prekoračenja mora se omogućti obročna otplata u najmanje 12 mjesečnih obroka te uz primjenu kamatne stope koja nije viša od one na dopuštene minuse.

Ubuduće će banke potrošaču prvo morati ponuditi dopušteno prekoračenje, a “prešutno” se ograničava na prosječan redovni mjesečni priljev. (poslovni.hr)

Znate li razliku između dopuštenog i prešutnog prekoračenja?

31.kolovoza 2021: Dosad je u zakonu predviđena obaveza banke da u slučaju smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja mora potrošaču omogućiti otplatu u 12 mjesečnih obroka. Za prešutno
prekoračenje ne postoji ovakva obaveza, već se ono može ukinuti i tražiti da se cijeli iznos vrati odjednom. Stoga je HNB najavio prijedlog izmjene zakona kojim bi se i korisnicima prešutnih prekoračenja zajamčila postupna otplata.

HNB nije pokrenuo inicijativu za ukidanje postojećih prešutnih prekoračenja, već za sniženje njihove cijene, poručili su iz HNB-a, odgovarajući na naš upit, ali prije svega reagirajući na tekst koji je dan ranije objavljen u nekim medijima.

“Ispitivanjem praksi banaka vezano za prešutna prekoračenja, utvrđeno je da je cijena prešutnih
prekoračenja prosječno 30 posto viša od cijene dopuštenih prekoračenja, a da pritom nije utvrđena bilo kakva druga razlika između tih dvaju oblika prekoračenja, posebno ne ona koja bi bila u korist potrošača.

Stoga smatramo da nema opravdanja niti za višu cijenu. Prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijuna potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća pa sniženje cijene koje se predlaže donosi povoljnije uvjete kreditiranja velikom broju građana. Pri tome svaka banka, sukladno svojoj poslovnoj politici, odlučuje o uvjetima pod kojima odobrava, ukida, povećava ili smanjuje prekoračenje.

Dosad je u zakonu predviđena obaveza banke da u slučaju smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja mora potrošaču omogućiti otplatu u 12 mjesečnih obroka. Za prešutno prekoračenje ne postoji ovakva obaveza, već se ono može ukinuti i tražiti da se cijeli iznos vrati odjednom. Stoga je HNB najavio prijedlog izmjene zakona kojim bi se i korisnicima prešutnih prekoračenja zajamčila postupna otplata.


Međutim, to ni u kom slučaju nije poziv za ukidanje prešutnih prekoračenja”, pojašnjavaju u HNB-u.

Kažu da su bankama preporučili da do donošenja zakona na prešutna prekoračenja primjene ograničenje
EKS-a te da kod ukidanja ili smanjenja iznosa prešutnog prekoračenja klijentima omoguće obročnu otplatu kao što je propisano za dopuštena.

Maksimalni iznos prešutnog prekoračenja od 1.500 kuna odnosi se na one tekuće račune koje će građani
tek otvoriti. Prešutna prekoračenja postala su dominantna prvenstveno zbog nedorečenih zakonskih odredbi. Inicijativa HNB-a usmjerena je na preciznije definiranje uvjeta prešutnih i dopuštenih prekoračenja.

Dopušteno prekoračenje je oblik ugovora o kreditu, a prešutno prekoračenje svojevrsni osigurač za hitne potrebe – manjih iznosa, bez ograničenja cijene, bez detaljnog informiranja i ugovaranja, tumače u HNB-u, piše Novi list.

HIC.hr
foto: