25.studenog 2021.
NEKRETNINE U HRVATSKOJ
Cijene nekretnina lete u nebo



Unatoč potresu i pandemiji na tržištu nekretnina i dalje je dinamično. Potražnja je veća od ponude pa cijene stanova i kuća u pojedinim dijelovima Hrvatske lete u nebo. Iako su to uglavnom iznimke, pretjerane cijene moraju se staviti u održive i realne okvire - poručili su sudionici 33. zagrebačkog Foruma poslovanja nekretninama.

Pomama za kvalitetnim stanovima i kućama diljem Hrvatske ne jenjava pa posla ima oko tisuću registriranih agencija za nekretnine. Čak i u izazovno vrijeme pandemije otvaraju se nove.

- Mislili smo - u ovo vrijeme kad se sve čini sivo i tmurno idemo nešto napraviti, i evo dobro nam ide. Da ima više novogradnje i stanova, mislim da bi još više prodavali, rekla je Nadica Hartmann, Marti's nekretnine.

Novogradnja je najveći mamac za kupce, no i dalje gradimo premalo stanova. U Zagrebu na godinu oko četiri tisuće, u cijeloj Hrvatskoj jedanaest tisuća.

- Kao agencija u ponudi imamo manje novogradnje nego starogradnje, to je općeniti trend, jer investitori prije nego počnu graditi imaju kupce. Što se tiče starogradnje, uspijevamo prodati one koje su realno procijenjene, poručila je Lana Mihaljinec Knežević, agencija Zagreb West.

Cijene nekretnina ove su godine u prosjeku porasle 6 posto i kreću se od 1600 do 5 000 eura po četvornome metru, ovisno o lokaciji.

- Nama je u interesu da se taj balon ne napuhuje, jer osim cijena stambenih nekretnina napuhuju se i cijene zemljišta, pa sve to dodatno poskupljuje cijeli proces, istaknuo je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović.

Vidimo da je sve veća razlika između tražene i realizirane cijene, što upućuje na poremećaj na tržištu. U Istri pri prodaji nekretnina cijene nisu presudne, jer kupaca ima napretek, posebice zbog skorog ulaska u schengenski prostor.

- Stanje na tržištu nekretnina u Istri je bolje nego ikada prije. Istrian hills, to su naša brda gdje imamo luksuzne kuće, vile s bazenima. Dosta ima naših kupaca iz Zagreba i Rijeke i jako je puno stranaca, Nijemaca i sve više Amerikanaca, dodao je Vlatko Mrvoš, agencija Proagent.

Znatniji pad cijena ne treba očekivati, poručuju sudionici godišnje konferencije o poslovanju nekretninama. Naglašavaju da su stanovi i dalje sigurna investicija i da petinu prometa ostvaruju strani kupci. (HRT.hr)

U susret Božiću - prigodni pokloni









RANIJE OBJAVLJENO

03.studenog 2021.U Hrvatskoj svjedočimo pravoj eksploziji na tržištu nekretnina, posebno novogradnji. U prvoj polovici godine prodano je gotovo 2.400 stanova i izdano više od 6.700 građevinskih dozvola, što je rekordan broj posljednjih godina. Prosječne cijene novih stanova trenutno se po kvadratu u cijeloj zemlji kreću oko 2 tisuće eura. U Zagrebu oko 3 tisuće eura. Iako cijene posljednjih mjeseci i dalje ubrzano rastu, potražnja za stanovima je velika, a liste čekanja sve duže.

Dizalice i bageri diljem Lijepe naše. Stanogradnja se zahuktala i samo Zagrebu primjerice nedostaje desetak tisuća stanova. Biserka Domazet iz agencije za nekretnine kaže kako se teže prodaju stanovi u centru, radi potresa - ali novogradnja plane iako se cijene kreću od 3 do deset tisuća eura po kvadratu.


Cijene nekretnina ne padaju a u 2022. očekivati je biti će još veće




Lista čekanja na neviđeno, 5 tisuća eura po kvadratu

U prvoj polovini godine prodano je gotovo dvije 2.400 stanova, a zamah izgradnje potvrđuje i rekordan broj izdanih građevinskih dozvola. Primjereice, na jednoj atraktivnoj lokaciji sagradit će se stotinjak stanova sa cijenom kvadrata od 5 tisuća eura. Iako temelji još nisu postavljeni, zainteresiranih kupaca već više od tisuću.

U lavini poskupljenja građevinskog materijala i energenata ne čudi i rast cijena nekretnina. Ministar Darko Horvat upozorava kako se događaju određeni poremećaji na tržištu, i nema alata kojima bi se to moglo obuzdati.



Hrvatska na trećem mjestu po rastu cijena u Europi



Godišnja hrvatska plaća - 7 kvadrata stana

Nedostatak građevinskih radnika i niske kamate na stambene kredite takoder dižu cijene stanova, naglašava Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb. Tu je još i povećanje raspoloživog dohotka stanovništva, programa subvencioniranja i permanentna potražnja jednog dijela bogatijih koji štednju spremaju u nekretninsku imovinu, dodaje.

Međutim, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorava na socijalne nejednakosti - jer za godišnju plaću većina Hrvata može kupiti oko 7 kvadrata stana.

Hrvati u bankama drže golem novac oko 236 milijardi kuna, no većinu ušteđevine drži tek 20 posto imućnijih građana. Njih oko pedeset tisuća na računu ima više od milijun kuna pa su im nekretnine sigurna i isplativa investicija.



HRT.hr/ hic.hr
foto:arhiv