HIC kugluice za bor


UNIKATNI
poklon proizvodi


pokon paketi


HAŠKI SUD
web stranica
Haškog suda

Svjedočenje Stjepana Mesića pred Haaškim sudom

Svjedočenje Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Blaškića


general Praljak,
rat u RH i BiH

Del Ponte -Srbija
Tužiteljstvo krivotvorilo istinu
sloboda trojci
iz Vukovara
DOMOVINSKI RAT
Hrvatska i BiH
Hrvatski spomenar
1990-1996
Operacija OLUJA
Anti Hrvatska
propaganda
knjiga: Srpska crkva
u ratu i ratovi u njoj"
kapetan Dragan
2. SVJETSKI RAT
masovne grobnice-1
masovne grobnice-2
grobnice-lokacije
m.grobnice-Boljkovac
 
o Jasenovcu
o Bleiburgu
poslijeratni logori i stratišta
UDBA
preživljeli s Jazovke
Jugo blok
Stipe Mesić i
komunistički zločini
Spomenik četnicima u SRBU
Titova crkva
Zločin u Daksi
Drinske Mučenice
Josip Boljkovac
Draža Mihajlović
RAZNO
Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990.
Britanija, konačno, izručila koljača
Fokus- D.A.Petrić
Hrvatski svjetski kongres-Rezolucija
biseri Stipe Mesića
Mile Pešorda EUROGLEDI
Krug za Trg
George Soros
Razno
Registar četnika agresora na RH
 

 

18.studeni 2021.
30.OBLJETNICA STRADANJA
Dan sjećanja na žrtve u Domovinskom ratu, dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Kolona sjećanja u vukovaru, 18.studeni 2021



Hrvatska se s tugom i ponosom prisjeća najtežih dana od stjecanja neovisnosti. Počelo je sjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje a sinoć su diljem zemlje gorjele svijeće. Paljenjem svijeća građani su odali počast na sve stradale u Vukovaru i Škabrnji u Domovinskom ratu. 

Dan sjećanja na žertvu Vukovara 18.studenog se obilježava, već drugu godinu, kao državni praznik.
Unatoć upozorenju Stožera civilne zaštite zbog pandemije koronavirusa u grad heroj stigli su brojni iz Hrvatske ali i BiH kako bi se poklonili žrtvi Vukovara. U koloni sjećanja dugoj tri kilometra hodalo je , prema procjeni 70000 sudionika i prošlo je sve dostojanstveno. Dok gradskim ulicama prolaze brojni domoljubi, ogrnuti hrvatskim zastavama i drugim nacionalnim obilježjima, a među kojima tek rijetki imaju zaštitnu masku na licu, za zvonika crkve sv. Filipa i Jakova, odjekivala su zvona. Posebice upečatljivi bile su stjegonoše koje su na čelu kolone nosili zastave hrvatskih ratnih postrojbi kao i članovi i članice povijesnih postrojbi odjeveni u živopisne odore. I ove godine u Koloni je nošena nekoliko desetaka metara duga hrvatska zastava.

U koloni je i cijeli državnih vrh, predsjednik Republike Zoran Milanović, Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i vlade Andrej Plenković s brojnim ministrima. U koloni su i brojni saborski zastupnici, predstavnici političkih stranaka i brojne druge osobe iz javnog života.

Među brojnim sudionicima bile je Kata Zadro, supruga legendarnog vukovarskog branitelja i zapovjednika obrane Trpinjske ceste, general bojnika Blage Zadre koji je poginuo u obrani grada 1991. godine. U koloni je , po prvi put kao gradončelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Došao sam odati počast svim žrtvama Vukovara. Teške su emocije, trebamo se sjećati prošlosti, ali i gledati u budućnost, kako da ona bude bolja, rekao je .

Kolona se kretala Ulicom bana Jelačića, ispod vukovarskog Vodotornja čija je obnova završila prošle godine te se nalazi u funkciji Memorijalnog centra, a na kojem je još uvijek vidljivo 640 oštećenja izazvanih učestalim topničkim i drugim napadima na Vukovar u jesen 1991. godine.

Cijelo vrijeme dok kolona sjećanja dostojanstveno prolazi Vukovarom sa zvonika župne crkve sv. Filipa i Jakova odzvanjaju zvona. Dok je kolona prolazila ispred zgrade Hrvatskog radija Vukovar djelatnici toga radija sa zvučnika su puštali tonska javljanja izvješća svoga urednika i novinara Siniše Glavaševića, koji je 20. studenoga 1991. godine ubijen na Ovčari zajedno sa 199 drugih žrtava.

Na Memorijalnom groblje žrtava iz Domovinskog rata molitvu je predvodio nadbiskup đakovački i osječki, metropolit Đuro Hranić.

Nakon molitve vijence su položili i svijeću upalili hrvatski branitelji Vukovara, predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić. Misu zadušnicu na groblju je predvodio pomoćni biskup zagrebački, mons. Ivan Šaško.


Premijer Andrej Plenković i predsjednik RH Zoran Milanović, ostavivši danas razmirice postrani, pozdravili su se i porazgovarali u Vukovaru.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u četvrtak je položio vijenac ispred spomen-obilježja masovne grobnice na Ovčari a nakon polaganja vijenca nije davao izjave okupljenim novinarima.Uz predsjednika Milanovića na Memorijalnom groblju bili su zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Siniša Jurković, general-bojnik Tihomir Kundid, brigadni general Željko Živanović, brigadni general Senad Fejzić, komodor Milan Žunić, brigadni general Mijo Validžić, brigadni general Željko Ljubas, posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković i predsjednikova savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, priopćeno je iz Ureda Predsjednika RH.

Žrtvama se poklonio i član Predsjedni štva BiH. - Žrtve zaslužuju poštovanje, zaslužuju pravdu a zločinci zaslužuju kaznu. Naravno da danas nisu svi odgovarali za ono što su učinili u Vukovaru i nikada ne treba odustati dok to ne bude dovedeno do samoga kraja, rekao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Ni 30 godina nakon bitke - emocije se ne stišavaju. - To je najveći zločin koji je ovdje srpski terorizam napravio i neće se moći stotinama godina zaboraviti, poručio je danas iz Vukovara Antun Dugan, pripadnik 204. vukovarske brigade.

Po riječima posljednjeg zapovjednika obrane Vukovara Branka Borkovića, vukovarska priča još nije završila jer zločinci još uvijek nisu kažnjeni. - Niz je otvorenih rana. Mnoge majke, djeca i unuci sad već traže svoje najmilije. Znači, jako veliki broj koji nije pronađen. To je taj jedan veliki teret koji naprosto opterećuje ne samo sve nas, nego je i obaveza državnih vlasti, bez obzira u kojim stranačkim bojama oni bili, da na tome inzistiraju i da se bore za to, poručio je Borković.

Ministar branitelja Tomo Medved rekao je da svaki dolazak u Vukovar u njemu pobuđuje emocije.

- Iskazujemo zahvalu našim hrabrim braniteljima, na poseban način odajemo počast žrtvama koje su odvedene iz bolnice na Ovčaru, svim našim logorašima, ljudima koji su odvedeni u srpske koncentracijske logore. Ono što je jako važno, danas je taj dan kad su emocije do te mjere prisutne, s druge strane cijelu godinu moramo raditi na tome da u društvu imamo odgovarajući odnos prema hrvatskim braniteljima stradalnicima Domovinskog rata, rekao je ministar Medved.
- Vukovar je u kolektivnoj svijesti našega naroda i ovo danas je pokazatelj s kolikim emocijama se dolazi u Vukovar odati počast žrtvama Vukovara, ali i svim žrtvama Domovinskog rata. Hrvatska danas zaista snažno odaje počast s punim pijetetom, nažalost ograničavaju nas COVID okolnosti, ali i jučer i danas i sutra i prekosutra ovdje u Vukovaru bit će kolona ljudi. Kao što vidite, u svim su gradovima u Hrvatskoj okupljanja ljudi i molitve i odavanje počasti i pijeteta, dodao je.

Ministar obrane Mario Banožić izjavio je u četvrtak u povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kako Domovinski rat ne može biti podloga za političko djelovanje, a poručio je i da su branitelji ti koji novim generacijama nose istinu o tome što se događalo. Prije svega mora biti poruka za društvo da je Domovinski rat trenutak u povijesti koji ne može biti podloga ni za jedno političko djelovanje, nego isključivo u svrhu istine, u svrhu traženja žrtvi i traženja pravde za sve one koji su počinili zločine, rekao je Banožić u Koloni sjećanja.

fotografije danas iz Vukovara, album jutarnjeg list



Vodotoranj-simbol Vukovara

Izgrađen je 1968. da bi zamijenio dotadašnji vodotoranj koji se i danas nalazi u središtu Vukovara na Trgu Hrvatske Republike. S visinom od nešto malo više od 50 metara bio je u to vrijeme impozantna građevina u svjetskim razmjerima. S pogledom na srijemsku ravnicu i grad, trebao je vodotoranj ostati podsjetnik na vještinu i znanje inženjera i graditelja, ali mu je sudbina namijenila drugačiju ulogu. U ljeto 91. započeo je napad na Vukovar, i malo bi koja topnička salva s druge obale Dunava promašila i vodotoranj. U tri mjeseca neprestanog granatiranja pogođen je oko 600 puta, ali je ostao uspravan. Danas je, kao memorijalni-spomen prostor autentičan nijemi svjedok tragičnih vukovarskih zbivanja, podsjetnik i opomena, čuvar sjećanja na hrabre stanovnike i branitelje Grada Heroja, baš kao i na tužnu kolonu koja je prije 30 godina prošla podno vodotornja.

Bolnica -snažan simbol ratnog Vukovara

Kao i vodotoranj, i bolnica je snažan simbol ratnog Vukovara. Nije to bila samo bolnica u kojoj su se liječili ranjenici i bolesnici, bilo je to i utočište brojnim civilima u potrazi za spasom. Za njih su se nesebično brinuli zdravstveni djelatnici heroji humanosti. 

Prva granata pala je na vukovarsku bolnicu 15. kolovoza 1991. na blagdan Velike Gospe, a 10 dana iza toga raketirali su je zrakoplovi tadašnje Jugoslavenske narodne armije. Tijekom tromjesečne opsade grada, granatirana je svakodnevno stotinama projektila unatoč crvenom križu na krovu bolnice, unatoč Ženevskoj konvenciji, unatoč činjenici da su se u podrumu bolnice nalazili brojni ranjenici i civili koji su ovdje potražili spas od smrti. Liječnici i medicinsko osoblje zbrinuli su 4000 ranjenika, izveli više od 2 i pol tisuće operacija u nemogućim uvjetima. Nije bilo lijekova, opreme, nisu imali struje, bili su žedni i gladni. Svi koji su se nalazili u vukovarskoj bolnici vjerovali su u spas, u međunarodne promatrače, nisu vjerovali da će iz nje u nepoznato i na Ovčaru biti odvedeno i pogubljeno 200 ranjenika, bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Iz podruma bolnice, ranjen je odveden i francuski dragovoljac Jean Michelle Nicolier. Most u središtu grada nosi njegovo ime. 


30. obljetnica zločina u Škabrnji

Prije 30 godina pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba u Škabrnji su zvjerski ubili 43 mještana, među njima petnaest branitelja, a selo spalili.
Oko 7000 ljudi iz svih krajeva Hrvatske slilo se u Škabrnju s posebnim pietetom. Sudionici komemoracije okupili su se na zapadnom ulazu u mjesto, na početku Ulice 18. studenog 1991. i u Koloni sjećanja koračali do spomen-obilježja kod masovne grobnice - gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Vijence su položili izaslanici Vlade, Sabora te predsjednika i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga RH.
Na obilježavanju godišnjice zločina u Škabrnji izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića bio je potpredsjednik Ante Sanader, a izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića njegov savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić.

Nakon polaganja vijenaca kod Spomen-obilježja masovne grobnice, misu za domovinu i poginule u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić, On je u propovijedi istaknuo da je "bio tužan dan stradanja kada je JNA s postrojbama pobunjenih hrvatskih Srba okupirala jedan grad i jedno selo, Vukovar i Škabrnju". Između ostaloga, rekao je i da "ovaj dan simbolično označava i namjeru zločinačke vojske koja je taktikom spaljene zemlje krenula u osvajanje hrvatskih sela i gradova". Vjernike je pozvao da svoju sadašnjost i budućnost ne prepuštaju stihiji i beznađu. "A hrvatski narod neka raste i napreduje u miru, slozi, međusobnoj toleranciji i ljubavi. Neka se ognjišta ne gase i kolijevke neka ne budu prazne. Za svakoga u našoj Domovini neka bude dovoljno rada i kruha, pravde, mira i sreće", poručio je Puljić.

Obilježavanje 30. obljetnice zločina u Škabrnji završilo je nakon misnog slavlja hodnjom do mjesnoga groblja sv. Luke, gdje su ispod Središnjeg križa položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve stradale branitelje i civile. I trideset godina poslije Škabrnjani o svemu teško govore. Strašni zločini za njih su i dalje živa rana.



Masakr u Škabrnji

Pohod na Škabrnju počeo je ujutro, 18. studenoga 1991., napadom srpskoga agresora, potpomognutim zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom tzv. Kninskoga korpusa, pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo je toga dana u Škabrnji ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86

Bitka za Vukovar-5 minuta za sjećanje



Sve o Vukovaru -ovdje

Reportaža Borisa Dežulovića: Leš grad koji se pamti (zapisano 2010.)

HIC.hr
foto:



Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre