HIC https://made-in-croatia.com.hr/hr/proizvodi/drzavna-i-druga-obiljezja-drzavna-obiljezja-213




13.srpnja 2021.
VITEZ, MOSTAR, LJUBUŠKI , TOMISLAVGRAD, LIVNO
Predsjednik Milanović boravi u trodnevnom radnom posjetu BiH


Zoran Milanović


Predsjednik Republike Zoran Milanović boravi u radnom posjetu Bosni i Hercegovini na poziv Sveučilišta u Mostaru. Trodnevni posjet Bosni i Hercegovini Predsjednik je započeo u Vitezu radnim sastankom s predstavnicima političkog, gospodarskog i kulturnog života središnje Bosne.

Uz predsjednika Milanovića bili su predstojnik Ureda Predsjednika dr. sc. Orsat Miljenić,  veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić, pročelnik Kabineta Predsjednika Bartol Šimunić, savjetnik Predsjednika za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, savjetnik Predsjednika za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, konzul Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, Vitez Pero Bilušić i savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u BiH dr. sc. Mladen Glavina.

U izjavi medijima, uoči sastanka, predsjednik Milanović rekao je da je u Bosnu i Hercegovinu došao razgovarati, a na upit novinara da komentira reakcije na njegov nedolazak na komemoraciju u Potočarima rekao je: „Bio sam na komemoraciji u Potočarima kao premijer. Ja sam isti čovjek, predstavljam istu državu i vjerojatno ću otići opet. Nadam se da to nitko nije protumačio kao moje podcjenjivanje žrtava jer to je sve suprotno onome što sam u životu radio i govorio. Još jednom, to je grozna stvar“.

„Neću imati službeni posjet dok neke stvari ne razriješimo“, odgovorio je predsjednik Milanović na pitanje kada će doći u služeni posjet Bosni i Hercegovini te pojasnio: „Gospodin Komšić nije predstavnik hrvatskog naroda. Hrvatski narod je konstitutivan narod i moraju ga birati hrvatski građani, građani hrvatske nacionalnosti. To je vrlo jednostavno“, rekao je predsjednik Milanović te istaknuo kako nema više popuštanja, „to su stvari o kojima moramo otvoreno razgovarati“.

Novinari su predsjednika Milanovića pitali koju će političku poruku poslati Hrvatima u Bosni i Hercegovini. „Nećemo dopustiti da se ide ispod standarda Daytona, samo to“, odgovorio je Predsjednik. „Vidimo da se neke ljude kažnjava zbog toga što krše Dayton, a onda kada Hrvatska ili ja, ili premijer tražimo da se u neke međunarodne dokumente samo spomene Dayton, ne ide. Pa to me malo iznenađuje. Dayton nije samo ugovor kojim je na silu prekinut rat, čemu je jako doprinijela Hrvatska vojska i spasila Bihać, da se ne dogodi nešto slično Srebrenici. Dayton je pravni okvir za Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska je potpisnik, jedan od tri potpisnika i to je na snazi, ništa drugo nije na snazi, ništa drugo se ne može dogovoriti i dogoditi bez suglasja svih triju konstitutivnih naroda. I to će ubuduće biti u svim dokumentima međunarodnih organizacija kojima je Hrvatska član. Ne bude li, neće biti niti tih dokumenta“, zaključio je predsjednik Milanović. 


LIVNO

Predsjednik Republike Zoran Milanović susrest će se danas s načelnikom općine Tomislavgrad i predsjednikom Vlade HB županije. Izjavu za medije dao je u Livnu:
- Došao sam iz Ljubuškog, mislim da su Pivci otvorili pogon ili ga otvaraju. Što se točno događa u Livnu ne znam, ali vidim da se ljudi bore. Ovi ljudi ovdje se bore, ulažu, neiskorjenjivi su. Da je jednostavno – nije. Sve u svemu, čak sam malo impresioniran koliko je truda i energije uloženo u ovaj grad, impresivno, kazao je Milanović, a piše N1.

- Status konstitutivnog naroda nije simpatični dekor, to je pitanje egzistencije Hrvata i ostala dva naroda, nacije u BiH. Hrvati ovdje nisu manjina ma da sam čuo da neki profesori lupetaju, rekao je pa krenuo u pitanje Daytonskog sporazuma.
- Pravni okvir Daytonskog sporazuma sa svim aneksima i kartama u međunarodnom pravu je u rangu radiciranih ugovora. To su ugovori koji su radicirani, duboko su ukorijenjeni i ne mogu se tek tako mijenjati. Takvi ugovori se mijenjaju tek u velikim turbulencijama, da ne kažem rata. Ne može ga se mijenjati na akademskoj razini ili sitnim potkradanjem što se čini Hrvatima zadnjih godina u izboru Predsjedništva BiH i Doma naroda, rekao je Milanović.

Predsjednik RH istaknuo je da se Hrvate u BiH krade te da će tome doći kraj.
- To više nije džeparenje, sad se krade iz očiju. Na mjesta zastupnika iz redova hrvatskog naroda u Domu naroda dolaze ljudi koji očito nisu Hrvati ili lažu da su Hrvati, a bira ih druga etnička skupina. E, tome će doći kraj, poručio je predsjednik, a piše N1.

Komentirao je i status manjina u Hrvatskoj i susjednim državama.
- Manjine u RH imaju prava o kojima manjine u susjednim državama mogu sanjati, osim u Sloveniji. Profesor odgovori, budite manjina, jedite sa zemlje. Naravno, u Hrvatskoj manjine ne jedu sa zemlje, jedu zajedno sa stola, dodao je.

LUBUŠKI

Čelnici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH u ponedjeljak u večernjim satima sastali su se na radnoj večeri s predsjednikom RH Zoranom Milanovićem.
Milanović je izjavio kako nije pošteno da Hrvatima drugi biraju člana BiH Predsjedništva, dok je čelnik HNS-a BiH Dragan Čović ocijenio da inicijativa iz Hrvatske jako pomaže kako bi se potaknula izmjena Izbornog zakona.
“Nije pošteno da članovi druge etničke skupine biraju člana Predsjedništva drugoj skupini. To nije pošteno i ispravno”, rekao je Milanović nakon susreta sa čelništvom HNS-a . Ponovio je kako se preko preglasavanja Hrvata ne može prijeći, te da se "to pretvorilo u zlostavljanje".

U tri navrata glasovima Bošnjaka je za hrvatskog člana BiH Predsjedništva izabran Željko Komšić. Zbog toga su ga hrvatske stranke i institucije proglasile nepoželjnom osobom. Očekuje se kako će se Komšić ponovno kandidirati za državni vrh BiH na izborima sljedeće godine, a bošnjačke stranke najavile su kako bi se taj fenomen mogao ponoviti i u slučaju izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.

Milanović je pak Željka Komšića, sadašnjeg člana BiH Predsjedništva, nazvao ‘lažnjakom’. Ocijenio je ohrabrujućim što je nekoliko bošnjačkih političara poput Fahrudina Radončića i Elmedina Konakovića izjavilo da nije pošteno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović izrazio je zahvalnost Milanoviću i vlastima u Hrvatskoj što podupiru inicijativu o izmjenama Izbornog zakona kako bi se onemogućilo preglasavanje toga naroda u BiH.

“Naša domovina je BiH u kojoj želimo živjeti kao jednakopravan narod predstavljen kroz legitimne predstavnike gdje je to ustav odredio. Vjerujem da u 2021. moramo izmijeniti Izborni zakon, a u tome nam uvelike pomaže inicijativa koja stiže iz Republike Hrvatske”, rekao je Čović.

Pozdravio je istupe bošnjačkih političara koji su se usprotivili preglasavanju Hrvata.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović se tijekom dana u Mostaru susreo s gradonačelnikom Mariom Kordićem te održao predavanje na Sveučilištu u Mostaru. Trodnevni posjet BiH završava sutra
posjetom Livnu i Tomislavgradu.


MOSTAR

Drugog dana radnog posjeta BiH predsjednik Milanović je stigao u Mostar gdje se susreo s rektorom mostarskog sveučilišta Zoranom Tomićem i prorektorima tog sveučilišta.
Nakon susreta, Milanović će održati predavanje na Sveučilištu, a potom se sastati s mostarskim gradonačelnikom Marijom Kordićem.  

Prije dolaska u Mostar, Milanović je u sklopu svog posjeta u BiH boravio u Vitezu u kojem je obišao spomen-obilježje "Osmica" gdje je odao počast za osmero djece, koja su prije 28 godina poginula u eksploziji granate ispaljene s položaja Armije RBiH.

Nakon što je položio ružu na spomen-obilježje, Milanović je kratko porazgovarao s članovima obitelji ubijene djece, koji su mu zahvalili za posjet, napomenuvši da je on prvi visoki dužnosnik iz Republike Hrvatske koji je posjetio mjesto stradanja osmero djece.

Predsjednik Republike Hrvatske danas će se također susresti s gradonačelnikom Ljubuškog u tom gradu, a zatim će održati sastanak i radnu večeru s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (Konoba Vodopad, Veljaci).

Zadnjeg dana posjeta BiH, Milanović će otputovati u Tomislavgrad i Livno gdje će održati sastanke s predstavnicima lokalnih vlasti te posjetiti Franjevački samostan i Muzej Tomislavgrada u kojem će razgledati remek djela Vlahe Bukovca i samostansku knjižnicu, piše Fena.


VITEZ

Trodnevni radni posjet BiH predsjednik milanović je započeo u Vitezu gdje je održan sastanak. Na sastanku s Predsjednikom Republike u Vitezu bio je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara,  te predstavnici političkog, gospodarskog i kulturnog života središnje Bosne među kojima su, osim domaćina načelnika Viteza Borisa Marjanovića i predsjednika Udruge poslodavaca Viteza Igora Šakića te brojnih gospodarstvenika, bili i dužnosnici iz Srednjobosanske županije: predstavnik Zastupničkog doma Parlamenta BiH Nikola Lovrinović, predstavnica Doma naroda Parlamenta BiH Marina Pendeš te predstavnice Zastupničkog doma Federacije BiH Ankica Kolar Jurčević i Matea Cakalin.

Na sastanku su sudjelovali izaslanici u Domu naroda Federacije BiH Ilija Nakić, Zdenka Džambas i Marko Saraf te zastupnici u parlamentu Srednjobosanske županije Josip Kvasina, Suzana Krišto, Dražen Matišić, Antonija Miličević, Anto Lozančić i Anto Bilić, ministri u Vladi Srednjobosanske županije ministrica financija Mirjana Plavčić, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Bojan Domić, ministar unutarnjih poslova Feliks Vidović i ministar zdravstva i socijalne politike Anto Matić, kao i načelnici općina Srednjobosanske županije, načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kreševo Renato Pejak, načelnik općine Novi Travnik Stjepan Dujo,
načelnik općine Dobretići Ivo Čakarić, gen. Marijo Bradara i Miroslav Zelić.

Ravnatelj  Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ Nova Bila dr. Mladen Čuturić, ravnatelj Hrvatskog kazališta Travnik Anto Bilić i rektor sjemeništa i ravnatelj Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“, Travnik Željko Marić, bili su predstavnici zdravstvenih, kulturnih i obrazovnih ustanova na sastanku s hrvatskim Predsjednikom.

Milanović je kraj spomen-obilježja "Osmica" u Vitezu odao počast djeci koja su, prije 28 godina, poginula u eksploziji granate ispaljena s položaja Armije RBiH. Nakon što je položio ružu na spomen-obilježje, Milanović je kratko porazgovarao s članovima obitelji ubijene djece, koji su mu zahvalili za posjet, napomenuvši da je on prvi visoki dužnosnik iz Republike Hrvatske koji je posjetio mjesto stradanja osmero djece.
Na dječjem igralištu, u naselju Podgradina, 10. lipnja 1993. godine na licu mjesta poginulo je petero djece, troje je preminulo u bolnici, dok je šestero djece ranjeno. Za ovaj zločin, do danas nitko nije procesuiran. U eksploziji minobacačke granate poginuli su: Sanja Garić (1975.), njezin brat Milan Garić (1981.), Dragan Ramljak (1978.), Dražen Čečura (1978.), Boris Antičević (1983.), Sanja Križanović (1978.), te Augustina Grebenar (1984.) i njezin brat Velimir Grebenar (1981.).

Za boravka u Vitezu Milanović se nakratko susreo i s predsjedateljem Općinskog vijeća Bugojna Miroslavom Zelićem.

Susret Milanovića s predsjednikom OV Bugojna

Bugojanskim Hrvatima hrvatski predsjednik Milanović u lijepom je sjećanju od 2013. godine kada je kao predsjednik Vlade RH posjetio mjesto, obećao te uspunio obećanja vezana uz potporu  u projektima koji su od značaja za povratnike u ovaj srednjobosanski grad, među ostalim i gradnju Hrvatskog doma u povratničkoj župi Kandija. 

Ovog puta s predstavnikom hrvatskog naroda u općinskoj vlasti Milanović je razgovarao o problemima s kojima se svakodnevno susreću Hrvati Bugojna, od nerasvjetljenih zločina i pritiscima koji su rezultirali zaustavljanjem potrage za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša  do nemogućnosti zapošljavanja. 

"Milanovića sam podsjetio na razmjere ratnih zločina i progona Hrvata iz Bugojna, ali prije svega na našu najbolniju ranu, a to je nasilno odvođenje uglednih Hrvata iz logora Armije R BiH u ljeto i jesen 1993. godine. Prošle godine nakon 27 godina potrage, na Rostovu smo pronašli tijela četvorice iz skupine od 19 nasilno odvedenih logoraša te ih nakon identifikacije dostojno pokopali. Iako postoje indicije da bi na lokalitetu Rostova mogli biti posmrtni ostatci i preostalih 15 hrvatskih logoraša, ekshumacije su zaustavljene zbog pritisaka onih kojima nije u interesu da se sazna istina. Svi mi vrlo dobro znamo tko su te osobe, a predsjednika Milanovića upoznao sam s činjenicom da i se dalje nastoje prikriti dokazi zločina jer ih odgovorne vode na optuženičku klupu na kojoj su davno trebali biti“, prenio je Zelić detalje sastanka s hrvatskim predsjednikom. 

Milanovića je kaže informirao i o drugim, životnim problemima zbog kojih mnogi povratnici odlaze iz ovog grada, a to je prije svih nemogućnost zapošljavanja.   

"Hrvati iz Bugojna i dalje odlaze jer teško dolaze do posla, u javnim poduzećima i ustanovama to je skoro  nemoguće, a novih radnih mjesta u realnom sektoru nema. Otvaranje novih tvornica ili predstavništava hrvatskih tvrtki u kojima bi zaposleni imali primanja dovoljna za osnovne životne potrebe zaustavilo bi trend odlaska koji je posljednjih godina, nažalost, ponovno u porastu te danas u Bugojnu prema procjenama živi između dvije i pol i tri tisuće Hrvata od prijeratnih 16 tisuća“, kazao je Zelić.



dnevnik.ba/HIC.hr
foto:
arhiv




Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre