HIC grbovi-500-100

 

sve o suđenju
Ratku Mladiću


Ratko Mladić- Haaški sud

Hrvatski šah, set

zastave-stalci-koplja

zastava na stalku


09.lipnja 2021.
ZA GENOCID U SREBRENICI
Ratku Mladiću pravomoćno presuđen doživotni zatvor

Ratko Mladić


Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić pravomoćno je proglašen krivim za najteže ratne zločine i osuđen na kaznu doživotnog zatvora, no žalbeno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) odbacilo je zahtjev tužiteljstva MICT-a da se Mladića, osim za genocid u Srebrenici, proglasi odgovornim i za genocid u Prijedoru i još pet općina u BiH tijekom 1992. godine.

Unatoč velikim razmjerima etničkog čišćenja koje je počinjeno u općinama Prijedor, Ključ, Sanski Most, Foča, Vlasenica i Kotor-Varoš, suci su ocijenili kako uništenje zajednice bosanskih Muslimana nije bilo "dovoljno relevantno" da bi utjecalo na opstanak njihove etničke skupine u cijelosti.

Unatoč ovakvoj odluci, u presudi se opisuju težina i karakter zločina počinjenih u tim općinama, ali su kvalificirani kao zločini protiv čovječnosti i kršenja prava i običaja ratovanja.

Mladiću je presuda potvrđena samo tjedan dana nakon što je u Bosni i Hercegovini obilježen Dan bijelih traka, kao spomen na ratne zločine počinjene nad 3.176 ubijenih bošnjačkih civila u Prijedoru 1992. godine, među kojima je bilo 102 djece. Riječ je o mjestu najmasovnijeg etničkog čišćenja nakon Srebrenice. Podsjetimo, vlasti bosanskih Srba su u Prijedoru 31. svibnja 1992. godine izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Zločini su počeli napadima srpskih snaga na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. svibnja, zatim napada na Kozarac 24. svibnja te otvaranjem logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. svibnja. Srpske snage odvodile su stanovništvo u logore, gdje su organizirane masovne egzekucije i počinjeni drugi zločini. Vezano za zločine počinjene u Prijedoru otkriveno je više od 400 masovnih grobnica među kojima je i Tomašica, koja se smatra najvećom masovnom grobnicom na Balkanu.

U Sanskom Mostu ubijeno je više od 800 stanovnika bošnjačke nacionalnosti, a pronađeni su u oko 40 masovnih i pojedinačnih grobnica. Vojska Republike Srpske nasilno je preuzela vlast u gradu u travnju 1992. godine. Granatirali su civilne objekte, pljačkali i uništavali imovinu te organizirali masovna i pojedinačna ubojstva.

Od svibnja do rujna 1992. godine u Ključu je ubijeno 612 Bošnjaka i Hrvata. Srpska vojska izvršila je masakr u Biljanima u općini Ključ 10. srpnja 1992. godine kada je ubijeno 260 bošnjačkih civila.

Također, pripadnici vojske Republike Srpske terete se da su u općini Ključ sudjelovali u strijeljanju najmanje 78 žrtava. U mjestu Velagići, u općini Ključ, naoružani i uz prijetnje istjerali su civile bošnjačke nacionalnosti iz zgrade osnovne škole “Radenko Stojnić”.

Naredili su im da se postroje ispred škole te su ih ubili pucajući iz automatskog vatrenog oružja. Tijela su zakopali u masovnu grobnicu, a posmrtni ostaci su pronađeni 1996. godine u masovnoj grobnici Lanište.

Tijekom 1992. godine na području općine Kotor-Varoš ubijeno je nekoliko stotina bošnjačkih civila. Nekolicini pripadnika vojnih i civilnih vlasti Republike Srpske sudilo se za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom toga kraja.

Pripadnici vojske Republike Srpske preuzele su kontrolu nad Vlasenicom 21. travnja 1992. godine, a do kraja rujna većina bošnjačkog stanovništva protjerana je iz Vlasenice. Oni koji su ostali završili su u logoru Sušica. U Sušici su većina zatočenika bili civili, među kojima je bilo veći broj žena, beba, male djece i starijih osoba.

Kroz logor je prošlo i bilo zatvoreno više 8.000 osoba, muškaraca, žena, djece i staraca koji su držani u krajnje nehumanim uvjetima. Bili su izloženi mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanju, a ubijeno je više od 1.600 ljudi.

U općini Foča ubijeno je ili nestalo više od 2.700 ljudi, a u više presuda Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije utvrđeno je etničko čišćenje Bošnjaka, ubijanje i masovna silovanje i uništavanje imovine.





Izviješće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu

Na dan proglašenja pravomoćne presude Ratku Mladiću, predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu podnijeli su izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a.

I sudac Carmel Agius i tužitelj Serge Brammertz, ali i velik dio država članice Vijeća sigurnosti, kritizirali su Srbiju zbog nesuradnje s Haagom.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma Carmel Agius pravomoćnu presudu i doživotnu zatvorsku kaznu za Ratka Mladića nazvao je izvanrednim postignućem, svjedočanstvom što se može postići u međunarodnom pravu kada države surađuju, te snažnom porukom za žrtve i preživjele da počinitelji užasnih zločina mogu biti dovedeni pred lice pravde bez obzira na svoju poziciju“.

Agius je podsjetio da Srbija već šest godina odbija izručiti političare Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, te tako opstruira sudski postupak, prkosi međunarodnoj zajednici i dovodi u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN-a.

Danas je pravda zadovoljena. Razgovarao sam s majkama Srebrenice koje su se 26 godina borile za pravdu. Poručuju vam: pravda je važna, kazao je pred Vijećem sigurnosti glavni tužitelj Serge Brammertz.

Brammertz je kritizirao glorificiranje zločinaca i negiranje genocida, neki će i dalje tvrditi da je Mladić heroj, postavljat će plakate s njegovim likom.


Reakcije na presudu

Diplomatski predstavnici Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Francuske, Estonije, Velike Britanije, Irske, Kenije, Tunisa, Vijetnama, Meksika, pohvalili su rad Mehanizma koji privodi kraju najvažnije sudske i žalbene procese usprkos otežanim uvjetima rada zbog pandemije.

Traže uhićenje bjegunaca pred pravdom, čekaju presude u procesu Stanišić i Simatović, presudu Mladiću vide kao korak ka pomirbi. Američki predstavnik pred Vijećem sigurnosti UN-a donošenje pravomoćne presude Ratku Mladiću nazvao je „povijesnim danom“.

I Kina i Indija podupiru rad Mehanizma. Jedino je Rusija oštro kritizirala Mehanizam poručivši kako je „sva krivnja na jednoj strani, a presuda Ratku Mladiću nastavak je kriminalizacije Haškog tribunala i mrlja na ugledu mehanizma“.


Vučić hašku pravdu nazvao selektivnom


Video-vezom u sjednicu se uključio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić je kazao kako je Srbija Haagu izručila sve optužene osobe, uključujući i najviše pozicionirane dužnosnike. Tvrdi da zakonske pretpostavke za izručenje Petra Jojića i Vjerice Radete nisu ispunjene.

Pravdu u Haagu nazvao je selektivnom.

- Protiv srpskog stanovništva počinjeni su zločini u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, ali nisu bili predmet interesa Mehanizma. Mi smo optužili Nasera Orlića, Gotovinu i Haradinija. Svi su oslobođeni. Ispada da nitko nije odgovoran za zločine nad Srbima, ustvrdio je Vučić.

Replicirao mu je stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u, Ivan Šimonović.

- Predsjednik Vučić istaknuo je da tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji nitko nije bio anđeo. Neću ovdje raspravljati o slučajevima koje je spomenuo: nije ni vrijeme ni mjesto za to. Međutim, sasvim je jasno tko je bio đavo, kazao je veleposlanik Šimonović.

Poručio je kako nas je Miloševićeva smrt lišila presude koja bi dala okvir za sve pojedinačne zločine počinjene tijekom sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

- Pravomoćna presuda i doživotna kazna protiv generala Mladića, jednog od najbrutalnijih Miloševićevih poslušnika, ne mogu ispuniti tu prazninu, ali barem pružaju pravdu za neke od njihovih žrtava, zaključio je hrvatski diplomat.

U svom govoru pred Vijećem sigurnosti podsjetio je i da je Mladić svoj zloglasni ratni put počeo 1991. u Hrvatskoj. Za te mu zločine nikada nije suđeno, iako su hrvatske vlasti pružile pomoć tužiteljstvu ICTY i ispunile njihove zahtjeve i oko tog slučaja. Hrvatska podupire rad Mehanizma, kao i Međunarodnog kaznenog suda, te s velikim zanimanjem prati progres u svim preostalim procesima u Haagu, osobito kada je riječ o suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Pred Vijećem sigurnosti govorio je i veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj, iako je njegovo obraćanje pokušao opstruirati predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Dodik je uputio pismo veleposlaniku Estonije, države koja u lipnju predsjeda Vijećem sigurnosti, pozivajući se na "specifične restrikcije u BiH zakonima koje se odnose na ovlasti stalnog predstavnika BiH pri UN-u". Dodikov manevar nije uspio, Alkalaj je govorio u ime Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeću sigurnosti.

Kazao je kako pravosudna tijela u BiH žele do 2023. završiti sva suđenja za ratne zločine koja je ta država preuzela.

Presudu Mladiću komentirao je riječima:

- Današnja presuda pokazuje da pokušaji prekrajanja povijesti propadaju. Pravda je konačno zadovoljena, a Bosna i Hercegovina danas je zahvalna država.



Reakcije u medijima

Kriv je! Zločincu Ratku Mladiću potvrđena je doživotna kazna - objavili su odmah bošnjački mediji u BiH nakon što je sutkinja Haaškog suda Prisca Matimba Nyambe objavila da je odbačena žalba ratnog zapovjednika snaga bosanskih Srba.
Uzvici odobravanja čuli su se u Srebrenici gdje su Majke Srebrenice zajednički pratile izricanje presude, a u Sarajevu je, kako piše Oslobođenje, presuda pozdravljena "pljeskom i suzama".

S druge strane, u srbijanskim medijima nakon izricanja presude dominiraju naslovi "Haaški sud nije imao milosti prema generalu" (Informer), "Doživotni zatvor za generala!" (Alo), a reportaža iz rodnog mjesta Ratka Mladića, Kalinovika, gdje su mještani zajednički gledali prijenos, naslovljena je "Je... li im mater!"

HRT.hr /HIC.hr
foto:arhiv



 

 

Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre