HIC http://www.made-in-croatia.com.hr/
HIC-aktualno

zastave-stalci-koplja

zastava na stalku






 

01.srpnja 2021.
PRESUDA HAŠKOG SUDA
Stanišiću i Simatoviću dosuđeno po 12 godina zatvora

Stanišić i simatović na sudu



Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT) u srijedu 30.lipnja objavio je presudu u ponovljenom postupku protiv dvojice srbijanskih obavještajaca, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godina.

Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni su po 12 godina zatvora zbog zločina u Bosanskom Šamcu, ali im sud u Den Haagu nije utvrdio odgovornost "za bilo koji drugi zločin" iako smatra da su sudjelovali u formiranju paravojnih jedinica pod kotrolom SDB-a.


U postupku koji s prvim pa ponovljenim suđenjem ukupno traje 18 godina i najdulji je u povijesti ICTY-a i njegova nasljednika MICT-a, nekadašnji čelnici Službe državne sigurnosti (SDB) Stanišić (71) i Simatović (71) optuženi su za progon, ubojstva, prisilno premještanje i deportaciju Hrvata i Bošnjaka od 1991. do 1995. 

U prvom postupku oslobođeni su 2013., a 2015. poništena je prvostupanjska presuda zbog nekoliko pogrešaka Raspravnog vijeća i naloženo novo suđenje koje je počelo 2017.Tužiteljstvo je za obojicu
tražilo doživotni zatvor a obrana slobodu.



“Raspravno vijeće smatra Jovicu Stanišića i Franka Simatovića odgovornima za pomaganje i podržavanje zločina ubojstava, kao kršenja zakona ili običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te deportacija, prisilnog preseljenja i progona kao zločina protiv čovječnosti, počinjenih od srpskih snaga nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u travnju 1992.”, stoji u presudi.

Raspravno vijeće smatra da su jedinice odgovorne Stanišiću i Simatoviću u Bosanskom Šamcu na sjeveru BiH obučavale skupinu od 18 muškaraca, kao i trojac za koji je kasnije dokazano da je počinio zločine, a koji je imao podršku optuženika.

“Shodno tome, vijeće je zaključilo da su odgovorni za pomaganje i podržavanje kaznenih djela u Bosanskom Šamcu – ubojstva, deportacije, prisilno premještanje i progone, ali da nisu odgovorni za planiranje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje bilo kojeg drugog kaznenog djela iz optužnice”, rekao je predsjedavajući sudac Burton Hall.

Tročlano vijeće u objašnjenju presude ipak potvrđuje kako je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini postojao udruženi zločinački pothvat kojemu je cilj bio nasilno i trajno ukloniti nesrpsko stanovništvo za koji su Stanišić i Simatović znali, no kaže da nije pronađeno dovoljno dokaza ga su ga i pomagali.

Rečeno je da tužitelji nisu dokazali da su njih dvojica, zvani “Miloševićevim ljudima na terenu”, s ostalim sudionicima, dijelili tu zločinačku namjeru s „određenim političkim, vojnim i policijskim vodstvom u Srbiji“.

„Raspravno vijeće smatra da je sustavni obrazac zločina koje su nad nesrpskim civilima počinili srpske snage najuvjerljiviji dokaz koji pokazuje postojanje udruženog zločinačkog pothvata“ čiji je cilj bio da se većina nesrpskog stanovništva prisilno i trajno ukloni s određenih područja u BiH i Hrvatskoj.

U presudi stoji i kako je Stanišić bio u čestom kontaktu s Radovanom Karadžićem, no da nema dovoljno dokaza o prirodi i vrsti pomoći koje je davao čelniku bosanskih Srba ili drugim sudionicima udruženog zločinačkog pothvata u BiH.

Vijeće je stoga presudilo kako nije dokazano da su Stanišić i Simatović doprinijeli UZP-u kroz „formiranje, financiranje, obuku, logističku pomoć“ ili neku drugu podršku paravojnim snagama, uključujući one koje je vodio Arkan.

Po optužnici, Stanišić i Simatović sudjelovali su u udruženom zločinačkom pothvatu koji je uključivao i tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića, koji je umro 2006. prije dovršenja procesa, i Radovana Karadžića koji služi kaznu doživotnog zatvora.

Tužiteljstvo je tvrdilo da su njih dvojica sudionici UZP-a  čiji je cilj bio “uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom”, nasilnim i trajnim uklanjanjem nesrba s velikih područja u Hrvatskoj i BiH. Taj plan su ostvarivali, tvrdilo je tužiteljstvo, preko jedinica Crvenih beretki, Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana i Škorpiona.

U slučaju zločina počinjenih na teritoriju Hrvatske, Raspravno vijeće je reklo da je „uvjereno“ da su Simatović i Stanišić sudjelovali u formiranju i zapovijedanju specijalnim jedinicama pod kontrolom SDB-a.

U presudi stoji kako je Simatović u kolovozu ili rujnu 1991. na području oko Knina odabrao 28 najboljih regruta kako bi tajno djelovali po zapovjedi SDB-a. No Vijeće u presudi piše kako tužilaštvo nije dalo dovoljno dokaza da su te jedinice sudjelovale u zločinima koji se mogu pripisati optuženima.

Dvojac koji je uhićen 2003., dan nakon ubojstva tadašnjeg srbijanskog premijera Zorana Đinđića, osuđen je na po 12 godina ali će im se u tu kaznu uračunati i period koji su proveli u pritvoru.

Na sudu su se razmatrali zločini počinjeni u Hrvatskoj, u tzv. RSK, te u okupiranima Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, dok se u BiH radilo o Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu i područjima oko sela Trnovo.

Presudu Stanišiću i Simatoviću izreklo je vijeće pod predsjedanjem Bahamca Burtona Halla, u kojem su još suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje.

Proces međutim nije okončan današnjom presudom jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe.

Udruge žrtava također su najavile da će se žaliti na presudu jer su Simatović i Stanišić optuženi samo zbog Bosanskog Šamca.

Tek nakon pravomoćnosti ove presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) a završio MICT.

Plenković o presudi: Pozdravljamo, ali ne možemo biti zadovoljni

Premijer Andrej Plenković pozdravio je presudu kojom su bivši srbijanski obavještajci Jovica Stanišić i Franko Simatović u Den Haagu osuđeni na 12 godina zatvora, no dodao da Hrvatska ne „može biti zadovoljna“ tom odlukom zbog uloge tog dvojca u „najstrašnijim zločinima“.

„Smatramo da su Stanišić i Simatović bili među ključnim ljudima za provođenje velikosrpske politike i agresije na Hrvatsku i BiH i da su sudjelovali u najstrašnijim zločinima poput Vukovara, Škabrnje i Srebrenice“, rekao je premijer, dodavši kako još nije imao prilike u potpunosti proučiti presudu.

„Vjerujemo da će MICT u žalbenom postupku na adekvatan način uzeti u obzir i njihovu ulogu“ u drugim zločinima, kazao je Plenković.

Naglasio je da pozdravlja kaznu čelnicima srbijanske Službe državne sigurnosti (SDB) ali da Hrvatska „ne može biti zadovoljna s obzirom na njihovu ulogu devedesetih godina“.

Nezadovoljstvo je priopćenjem izrazilo i ministarstvo pravosuđa i uprave jer presuda „ne odražava ratna događanja i stvarne uloge Stanišića i Simatovića tijekom velikosrpske agresije“ na Hrvatsku i BiH.

„Ovakva odluka izaziva nezadovoljstvo i jer je u presudama protiv Milana Babića i Milana Martića za zločine počinjene na državnom području Republike Hrvatske, utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata u kojem su uz najviše dužnosnike Republike Srbije, predvođene Slobodanom Miloševićem, sudjelovali i Jovica Stanišić i Franko Simatović“, priopćeno je.

I ministarstvo pravosuđa i uprave izražava nadu da će Žalbeno vijeće preinačiti presudu te dvojac osuditi za sve zločine počinjene na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje im tužiteljstvo stavlja na teret jer oni “nesumnjivo zaslužuju najstrožu moguću kaznu”. (hrN1info)

 

Sudionici UZP-a

U optužnici se navodi da su Jovica Stanišić i Franko Simatović, poznati i kao "Miloševićevi ljudi na terenu", bili suučesnici udruženog zločinačkog pothvata na čelu s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom" uz nasilno i trajno protjerivanje nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.

Stanišića i Simatovića uhitile su srbijanske vlasti tijekom operacije Sablja, nakon ubojstva premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003. 

Stanišić je prevezen u Den Haag 11. lipnja te godine, a Simatović 30. svibnja. Od tada ih je sud više puta puštao na privremenu slobodu u duljim vremenskim razdobljima. 

Prvo suđenje po navedenoj optužnici održano je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) od lipnja 2009. do kraja siječnja 2013. i završeno je oslobađajućom presudom za obojicu. 

Većinom glasova tročlano Raspravno vijeće pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Oriea donijelo je takvu odluku ocijenivši da Stanišić i Simatović nisu odgovorni za zločine iz optužnice jer nije dokazano da su ih planirali i naredili ni pomagali i podržavali.

U obrazloženju presude navedeno je da su zloglasne jedinice poput Škorpiona, Arkanovaca ili Crvenih beretki činile zločine, ali da pomoć koju su im pružali Stanišić i Simatović nije bila "konkretno usmjerena" na zločine nego na "podršku njihovim ratnim naporima". 

Žalbeno vijeće je u prosincu 2015. uvažilo je žalbu tužitelja i poništilo prvostupanjsku presudu zbog nekoliko pogrešaka Raspravnog vijeća i naložilo novo suđenje. 

Ponovljeni proces, prvi takav postupak pred nasljednikom haškog tribunala, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MICT), započeo je u srpnju 2017. iznošenjem uvodne riječi tužiteljstva. 

Tužiteljstvo: Doživotna kazna jedino je proporcionalna zločinima

U završnim riječima u travnju ove godine Tužiteljstvo je za Stanišića i Simatovića zatražilo doživotni zatvor, a obrana potvrdu oslobađajuće presude iz 2013.

U završnoj riječi tužitelj Douglas Stringer rekao je da je i u ponovljenom postupku dokazano da su dvojica optuženih sudionici udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio "uspostavljanje teritorija s potpunom srpskom dominacijom", nasilnim i trajnim uklanjanjem nesrba s velikih područja u Hrvatskoj i BiH.

Taj plan su ostvarivali preko jedinica Crvenih beretki, Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana i Škorpiona, koje su osnivali, naoružavali i financijski opskrbljivali. Radi se o jedinicama koje su počinile teške i neizbrisive zločine nad nesrbima u ratovima u Hrvatskoj i BiH.

Od Škabrnje kod Zadra do Trnova kod Sarajeva paravojne formacije, koje su osnovali i opskrbljivali optuženici, počinile su monstruozne zločine i zastupnici tužiteljstva to su nepobitno dokazali, rekao je Douglas Stringer.

"Doživotna kazna jedino je proporcionalna zločinima koje su optuženi počinili", rekao je tužilac Daglas Stringer.

Zločini paravojnih formacija zbili su se pod okriljem Državne sigurnosti Srbije i one su zločinački djelovale po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uz njihovu pomoć DSB-a, naglasio je Stringer koji je u zaključku završne riječi istaknuo da je tužiteljstvo i u ponovljenom suđenju dokazalo da su Jovica Stanišić i Frenki Simatović krivi ili odgovorni za progone i zločine.

Zastupnici obrane dvojice optuženih su osporavali sve što su tužitelji naveli i u završnim riječima i u svom dokaznom postupku. 

Branitelji su naglašavali da paravojne formacije, od Arkanovaca do Crvenih beretki, nisu bile u sastavu SDB-a Srbije, prikazujući ih kao odmetnike ili pripadnike formacija Republike Srpske ili tzv. RSK.  

Po njima, pripadnici SDB-a Srbije u Hrvatskoj i BiH legitimno su prikupljali obavještajne podatke ili su zakonito štitili tamošnje Srbe i sprečavali prelijevanje rata u Srbiju.

Završnim riječima u travnju nisu nazočili ni Simatović niti Stanišić jer im je odobrena privremena sloboda u Srbiji. Oni su, kako je agenciji Beta potvrdila u ponedjeljak predstavnica Suda Helena Eggleston, po nalogu suda 24. lipnja vraćeni u sudski pritvor u Scheveningenu. 


Zadnji postupak MICT-a

Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces pred haškim sudom u kojem se utvrđuje jesu li državni dužnosnici Srbije bili odgovorni za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH. Pošto Slobodan Milošević nije živ dočekao presudu, dosad u Den Haagu nijedan tadašnji obnašatelj vlasti u Srbiji nije proglašen krivim za ta zlodjela. Za to su osuđeni samo vojni zapovjednici. 

Presudu Stanišiću i Simatoviću izreći će vijeće pod predsjedanjem Bahamca Burtona Halla, u kojem su još suci Joseph E. Chiondo Masanche iz Tanzanije i Seon Ki Park iz Južne Koreje. 

Proces međutim neće biti okončan današnjom presudom jer i optužba i obrana imaju pravo žalbe. 

Tek nakon pravomoćnosti te presude, završit će svi procesi koje je prethodno počeo Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) a završio Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (MICT). 


HRT.hr/HIC.hr
foto:

 

 





Vijesti | Audio | Dom i svijet | Turizam | HIC TV | Oglasnik | Knjige | Hrvati izvan domovine | Linkovi | Marketing | O nama

Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved.
Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited.
Croatian Information Centre - Service Agreements
Contact Croatian Information Centre