![]() | ||||||||||||
![]() | ||||||||||||
![]() | ||||||||||||
Vijesti | Turizam | Oglasnik | Hrvati izvan domovine | Marketing | O nama | ||||||||||||
![]() | ||||||||||||
| HRVATSKI ŠAH ![]() zastave-stalci-koplja ![]() |
|||||||||||
U ovoj regiji, za ovu sezonu doduše najbolje prognoze trenutačno imaju Grčka i Rumunjska, a slijedi ih Hrvatska, no i tu će velik izazov biti rast cijena od oko 30 posto u prosjeku, zbog čega će se tek vidjeti kakva će biti potrošnja turista koji dođu na ljetovanje. Naime, cijene turističkih usluga u Hrvatskoj u ovoj sezoni više su za 30 posto do čak 50 posto, ovisi o kojoj se usluzi radi, a najveći skok imao je rent a car, doznaje Poslovni dnevnik. Mabrian, vodeća svjetska kuća za analizu podataka i turističkih informacija, analizirao je turističke izglede za ovo ljeto na Balkanu i jugoistočnoj Europi. Analiza se posebno bavi zračnim kapacitetom, uzimajući podatke iz 2022. i uspoređujući ih s podacima iz ljeta prije pandemije 2019. godine. Istodobno se s prošlim ljetom uspoređuju i cijene hotela te pretraživanja putovanja. Mabrianovo Zemlje koje se u ovoj godini najbolje oporavljaju su Grčka i Rumunjska. U sredini su Srbija i Hrvatska, dok Crna Gora, Bugarska i Cipar imaju nisku razinu oporavka. To su ujedno zemlje koje su zadnje dvije godine imale značajan rast ruskog i ukrajinskog tržišta, koja u 2022. posve izostaju. Sve destinacije povećale su cijene hotelskog smještaja, pokazuju podaci Mabriana, posebno u hotelima Naime, Cipru je lani Rusija bila treće izvorno tržište po zračnim kapacitetima, a drugo po broju recenzija hotela, i nedostatak ruskih turista za ovo ljeto je izazvao pad cijena hotela. Isti problem imaju i Srbija i Crna Gora. Hrvatska, Crna Gora i Grčka pak za zapadnoeuropska emitivna tržišta najinspirativnije su destinacije u regiji kad je u pitanju broj pretraživanja putovanja. No, osim pretraživanja turista SAD-a i Francuske za Grčku te Njemačke i Francuske za Hrvatsku, sva ostala tržišta pokazuju pad zanimanja za pretraživanje ovih destinacija u odnosu na lani. Nadalje, prosječna duljina boravka koji se bukira u Hrvatskoj je osam dana, što je 30 posto manje od prosječnog boravka u Crnoj Gori i 18 posto manje nego u Grčkoj, a pritom su i hrvatske cijene hotela s 3 i 4 zvjezdice druge najviše u regiji, što prema mišljenju Mabrianovih analitičara također može utjecati na potražnju. Skuplji za 30% Analize pokazuju da se Grci ove godine suočavaju s prosječnim povećanjem troškova svog odmora u zemlji za 30 posto u odnosu na 2019., zbog povećanja operativnih troškova ugostiteljstva i prijevoza, kao i velike potražnje putnika u ’22. godini. Čelnik Grčke federacije hotelijera Grigoris Tasios rekao je prije nekoliko dana da su prosječni operativni troškovi hotela porasli za 25-30 posto. Velik dio rasta cijena prebacit će se na leđa gostiju, pogotovo onih koji će kasno bukirati. Naime, dogovori s glavnim turoperatorima u inozemstvu sklopljeni su u početkom godine, kada nitko nije mogao predvidjeti ovako velika povećanja troškova energije i transporta, i hotelske kompanije za preostale krevete u sezoni traže značajno više cijene, kako bi nadoknadile gubitke od ugovora s turoperatorima. To u praksi znači da dvije obitelji mogu boraviti u sličnim sobama jedna do druge, pri čemu jedna plaća 150 eura po noći, a druga 300 eura. Turističke usluge u Hrvatskoj skuplje su za najmanje 30 posto u odnosu na 2019. ili 2021. godinu, kaže Boris Žgomba, predsjednik uprave agencije Uniline koja se bavi i najmom vozila. “Zbog inflacije i cijena goriva, ali i nedostatka vozila, rent a car je u ovoj godini imao najveći skok cijena i veći od 40 posto, dok su ostale usluge imale nešto manji rast, no sve je skuplje za najmanje 30 posto, i to je nešto sa čime se treba ove godine suočiti. To je neuobičajena pojava u turizmu, no na žalost zahvatila je sve segmente gospodarstva”, kaže Žgomba.
Struja skuplja 142,5% Troškovi rada u odnosu na 2019. godinu porasli su za još 10,1 posto te su time premašili udjel od 30 posto u ukupnim prihodima kompanija, što se nije dogodilo nikad u povijesti, upozorili su u HUT-u.
|
||||||||||||
![]() | ||||||||||||
| ||||||||||||
Copyright 1999 - 2001 Croatian Information Centre. All rights reserved. Included in this bulletn: Reproduction or copying of images is prohibited. Croatian Information Centre - Service Agreements Contact Croatian Information Centre |